Vansolarna planeta

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Vansolarne planete prema godinama otkrića.

Vansolarne planete su planete koje nisu u sklopu Sunčevog sistema, tj. sve one planete koje je kruže oko Sunca.[1] Nazivaju se još i egzoplanete.

Pronalaženje[uredi | uredi izvor]

Gotovo sve do danas otkrivene planete imaju mase jednake ili veće masama plinovitih divova u sunčevom sistemu. Takve planete je lakše otkriti jer zbog svoje mase, odnosno gravitacijskog privlačenja, ostvaruju mjerljive učinke na kretanje matičnih zvijezda. Iako se pretpostavlja da bi te planete mogle biti slične plinovitim divovima sunčevog sistema, još nema konačnog odgovora. Neke od takvih planeta, otkrivenih u posljednje vrijeme, imaju vrlo eliptične orbite koje ih dovode ekstremno blizu matičnoj zvijezdi. Zbog toga je na njih mnogo veći uticaj sunčevog vjetra i zračenja, nego na plinovite divove u sunčevom sistemu, čime postaje upitno da li su istog tipa. Do sada je otkriveno oko 6000 vansolarnih planeta, od kojih je 1885 katalogisano.[1] IAU je u martu 2014. pozvala javnost da se uključi kod davanja imena planetama. Prijedlozi se mogu slati na stranicu NameExoWorlds.org.[2]

Svemirski teleskop Kepler[uredi | uredi izvor]

Od 1885 potvrđenih planeta je 1013 otkriveno pomoću svemirskog teleskopa "Kepler". Sakupljeni su podaci još od 4175 objekata, koji nisu još obrađeni.[1]

Posebna otkrića[uredi | uredi izvor]

Prva planeta koja je otkrivena izvan Sunčevog sistema je 51 Pegasi b.[3] Svemirski teleskop Kepler je, pomoću tranzitne metode, otkrio Kepler-47 prvu dvostruku zvijezdu koja ima planete: Kepler-47b i Kepler-47c.[4] U sazviježđu Kentaur zapažena je 2016. planeta HD 131399Ab stara nekoliko miliona godina, koja se nalazi u trostrukom zvjezdanom sistemu (HD 131399A, HD 131399B i HD 131399C), astronomi smatraju da su višestruke zvijezde suviše nestabilne za duže opstajanje planeta.[5] Najbliža otkrivena vansolarna planeta je Proksima Centaura b, otkrivena 2016. godine i udaljena 4,2 svjetlosne godine. Moguće je da na toj planeti ima života.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b c Harald Zaun, "Stelarni fosil s 5 egzotičnih"heise.de, objavljeno 31. 1.2015, pristupljeno 31. 1.2015 (de)
  2. ^ Jan Hattenbach , "Benennen Sie einen Exoplaneten und das offiziell!"heise.de, objavljeno 10.7.2014, pristupljeno 15.8.2015 (de)
  3. ^ "Zašto je 51 Pegasi b zvanično prva otkrivena vansolarna planeta"astronews.de, objavljeno 8. 5.2014, pristupljeno 31. 1.2015 (de)
  4. ^ Franziska Konitzer, Erster Doppelstern mit zwei Planeten spektrum.de objavljeno 29.8.2012, pristupljeno 8.5.2015 (de)
  5. ^ "ESO: Exoplanet mit drei Sonnen direkt abgelichtet". Heise Online (jezik: njemački). Heise Verlag. 8. 7. 2016. Pristupljeno 8. 7. 2016.


Nedovršeni članak Vansolarna planeta koji govori o vansolarnim planetama treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]