Mliječni put

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Andromedina galaksija M31. Slično bi izgledala Mliječna staza kada bismo je mogli vidjeti izvana.

Mliječni put (Mliječna staza, Kumova slama, Rimska cesta) je galaksija kojoj pripada naš Sunčev sistem, u kojem je Zemlja jedna od planeta. Noću ga na nebu vidimo kao svijetli trag. Galileo Galilej je godine 1609. teleskopom ustanovio da je taj trag sastavljen od velikog broja zvijezda.


Fizičke osobine[uredi | uredi izvor]

Mliječni put je spiralna galaksija čija je ukupna masa oko trilion puta veća od mase Sunca. U Mliječnom putu nalazi se između 200 i 400 milijardi zvijezda i velika količina međuzvjezdane materije - svijetle i tamne. Mliječni put je tvorevina u obliku diska ili leće prečnika oko 100 000 svjetlosnih godina, a u poprečnom smjeru mnogo manje. U središtu se nalazi zadebljanje prečnika oko 30 000 svjetlosnih godina. Analiza dinamike zvijezda i međuzvjezdane materije sugeriše da svijetla materija (ona koja emituje elektromagnetsko zračenje) čini samo 10% ukupne mase galaksije. Ostatak čini tzv. tamna materija.

Materija nije ravnomjerno raspoređena između središta i ruba - većina materijai se nalazi u spiralnim krakovima (četiri velika i dva manja). Spiralni krakovi su nakupine zvijezda i međuzvjezdane materijai koje izgledaju kao da se "odmotavaju" od središta galaksije. Područja smaterijaanja zvijezda i područja ioniziranog vodika nalaze se upravo u kracima. U područjima između krakova gustoća materijai je 2 do 3 puta manja nego u krakovima. Sunce je od središta udaljeno oko 26 000 svjetlosnih godina, unutar diska, na unutrašnjem rubu kraka koji nazivamo Orionov krak. Cijela galaksija je u stanju kretanja, ali ne kao čvrsto tijelo, pa stalno mijenja svoj oblik (iako vrlo sporo za naše poimanje). Kao i ostale zvijezde, Sunce kruži oko centra galaksije. Za jedan puni krug mu treba oko 220 miliona godina i taj period se naziva kosmička godina.

Iznad i ispod diska se nalazi područje galaktičkog haloa. Halo sadrži oko 150 kuglastih skupova zvijezda. Kuglasti skupovi su nakupine (aglomeracije) starih zvijezda, najstarijih u galaksiji. Vrlo je malo svijetle materijai u halou u poređenju sa diskom galaksije, međutim, gravitacijske studije pokazuju da se upravo u halou nalazi većina "tamne materijai" u galaksiji. Tamna materija se proteže do udaljenosti od čak 300 000 svjetlosnih godina od središta i tvori galaktičku koronu.

Samo središte naše galaksije, koje se nalazi u smjeru sazviježđa Strijelac, je zaklonjeno od pogleda gustim neprozirnim oblacima prašine. Na sreću, prašina ne zaustavlja elektromagnetsko zračenje u infracrvenom, radio, gamma i rengenskom dijelu spektra, pa se ta područja spektra koriste za istraživanje galaktičkog središta. Složeni radio izvor u blizini galaktičkog centra nazvan je Sagittarius A. Smatra se da se u središtu nalazi velika crna rupa čija masa još nije precizno utvrđena - procjene se kreću od 100 do 3 miliona masa Sunca.

Količina mase unutar Sunčeve orbite oko galaktičkog centra je približno 9.0 × 1010 puta veća od mase Sunca.


Etimologija[uredi | uredi izvor]

Mliječni put prevod je latinskog imena Via Lactea, dok je korijen riječi galaksija izveden iz grčke riječi galaxia - (gala, galactos znači mlijeko i prema grčkoj mitologiji Mliječni put nastao je kada se po nebu izlilo mlijeko iz prsa božice Here, dok je dojila Herakla).

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Bih-usa.svg Ovaj članak nije preveden ili je djelimično preveden.
Ako smatrate da ste sposobni da ga prevedete, kliknite na link uredi i prevedite ga vodeći računa o enciklopedijskom stilu pisanja i pravopisu bosanskog jezika.
Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: