Saturnovi prirodni sateliti

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Saturnovi prirodni sateliti (kompjuterski)

Saturn ima veliki broj prirodnih satelita. Prema današnjim istraživanjima ima ih 62. [1] [2]

Uvod[uredi | uredi izvor]

Danas se smatra da Saturn ima 62 prirodnih satelita (plus 2 nepotvrđena), od kojih je većina otkrivena tek nedavno. Ipak, tačan broj Saturnovih satelita nikada neće biti izvjestan sve dok se komadi leda koji orbitiraju unutar Saturnovih prstenova smatraju svi tehnički mjesecima, pa je teško napraviti razliku između velike čestice iz prstena i sićušnog mjeseca.

  • Prije Svemirskog doba bilo je poznato 9 mjeseca koji kruže oko Saturna.
  • 1980. godine u misiji Voyagera je otkriveno 9 mjeseca u unutrašnjem Saturnovom sistemu.
  • Ispitivanja koja su otpočela kasne 2000. godine su ukazala na postojanje 12 novih mjeseca koji kruže oko Saturna na velikim udaljenostima po orbitama što sugerira na to da su to fragmenti većih tijela koje je zarobila Saturnova privlačna sila.
  • U misiji Cassinija, koji je posjetio Saturn u ljeto 2004., otkrivena su tri mala mjeseca u unutrašnjem Saturnovom sistemu. Dodatno tome još tri tijela u F prstenu bi se mogla smatrati mjesecima, ali za dva od njih to nije potvrđeno. Ovo je povećalo broj poznatih mjeseca na 37.
  • 16. novembra 2004. god. Cassinijevi naučnici su objavili da struktura Saturnovih prstenova ukazuje na prisustvo još nekoliko mjeseca koji orbitiraju unutar prstenova, ali samo jedan od njih, S/2005 S1, je do sada vizuelno potvrđen.[1].
  • 3. maja 2005. god. astronomi sa opservatorija Mauna Kea su objavili da su otkrili još 12 malih vanjskih mjeseca [2][3].
  • 6. maja 2005. god. Cassinijev fotografski tim je objavio da je otkrio jedan mali mjesec koji orbitira unutar prstenova, tj. S/2005 S 1.

Najnoviji podaci tako ukazuju na ukupan broj potvrđenih mjeseca, njih 62, isključujući dva nepotvrđena mjeseca S/2004 S 4 i 6 u F prstenu).

Lažni satelit Temida (grč. Themis), koji je navodno otkriven 1905. god, uopće ne postoji.

Tabela poznatih Saturnovih satelita[uredi | uredi izvor]

Ime

(Prilagođeno i etimološko)

Prečnik (km) Srednji poluprečnik orbite
(km)
Orbitalni period Pozicija Godina otkrića
XVIII Pan Pan 20 133.583 0,576(1) u Enckeovom dijelu 1990
  S/2005 S 1   ~7 136.505(8) 0,59537(1) u Keelerovom međuprostoru 2005
XV Atlas Atlas 33 (37 × 34 × 27) 137.670 0,603(1) pastir iz vanjskog A prstena 1980
XVI Prometej Prometheus 106 (148 × 100 × 68) 139.350 0,614(1) pastir iz unutrašnjeg F prstena 1980
  S/2004 S 6(2)   ~5 140.000 0,61 2004
  S/2004 S 4(2)   ~5 140.100 0,619(1) 2004
  S/2004 S 3   ~5 140.580 0,62095 pastir iz vanjskog F prstena 2004
XVII Pandora Pandora 87 (110 × 88 × 62) 141.520 (3) 0,6285(7) 1980
XI Epimetej Epimetheus 119 (138 × 110 × 110) 151.422(7) 0,6956(1) koorbitalni 1980
X Jan Janus 179 (194 × 190 × 154) 151.472(7) 0,6960(1) 1966
I Mimas Mimas 397 (418 × 392 × 382) 185.404(3) 0,942422(4)   1789
XXXII Metona Methone 3 194.000 1,01(1)   2004
XXXIII Palena Pallene 4 211.000 1,14(1)   2004
II Enkelad Enceladus 499 (512 × 494 × 490) 237.950(3) 1,370218(4) u najgušćem dijelu E prstena 1789
XIII Telesto Telesto 23 (30 × 25 × 15) 294.619(3) 1,887802(4) Tetijin prateći Trojanac 1980
III Tetija Tethys 1060 (1072 × 1056 × 1052)   1684
XIV Kalipso Calypso 21 (30 × 16 × 16) prateći Tetijin Trojanac 1980
XII Helena Helene 33 (36 × 32 × 30) 377.396(3) 2,736915(4) vodeći Dionin Trojanac 1980
IV Diona Dione 1120   1684
XXXIV Polideuk Polydeuces 3,5 prateći Dionin Trojanac 2004
V Rea Rhea 1528 527.108(5) 4,518212(5)   1672
VI Titan Titan 5151 1.221.930(3) 15,94542   1655
VII Hiperion Hyperion 292 (370 × 280 × 226) 1.481.010(3) 21,27661   1848
VIII Japet Iapetus 1436 3.560.820 79,3215(1)   1671
XXIV Kivijuk Kiviuq ~16 11.333.200(5) 450,444(5) Inuitska grupa 2000
XXII Idžirak Ijiraq ~12 11.372.000(5) 452,760(5) 2000
IX Feba Phoebe 220 (230 × 220 × 210) 12.944.300 -549,834(1,6) Skandinavska grupa 1899
XX Palijak Paaliaq ~22 14.923.800(5) 680,667(5) Inuitska grupa 2000
XXVII Skati Skathi ~8 15.576.200(5) -725,784(4,6) Skandinavska (Skati) grupa 2000
XXVI Albioriks Albiorix ~32 16.401.600(5) 784.226(5) Keltska grupa 2000
  S/2004 S 11 - ~6 16.898.400(5) 820,130(5) Inuitska grupa 2004
XXVIII Erijapo Erriapo ~10 17.408.700(5) 857,556(5) Keltska grupa 2000
XXIX Sijarnak Siarnaq ~40 17.905.700(5) 894,542(5) Inuitska grupa 2000
  S/2004 S 13 - ~6 18.056.300(5) -905,848(4,6) Skandinavska grupa 2004
XXI Tarvos Tarvos ~15 18.160.200(5) 913,685(5) Keltska grupa 2000
XXV Mundilfari Mundilfari ~7 18.360.100(5) -928,806(4,6) Skandinavska grupa 2000
  S/2004 S 17 - ~4 19.099.200(5) -985,453(4,6) 2004
XXXI Narvi Narvi ~7 19.370.700(5) -1006,541(4,6) 2003
  S/2004 S 15 - ~6 19.372.200(5) -1006,659(4,6) Skandinavska (Skati) grupa 2004
  S/2004 S 10 - ~6 19.618.400(5) -1025,908(4,6) Skandinavska grupa 2004
XXIII Sutungr Suttungr ~7 19.666.700(5) -1029,703(4,6) 2000
  S/2004 S 12 - ~5 19.905.900(5) -1048,541(4,6) Skandinavska grupa 2004
  S/2004 S 18 - ~7 19.958.700(5) -1052,722(4,6) Skandinavska (Skati) grupa 2004
  S/2004 S 9 - ~5 20.290.800(5) -1079,099(4,6) Skandinavska (Skati) grupa 2004
  S/2004 S 14 - ~6 20.303.300(5) -1080,099(4,6) Skandinavska grupa 2004
  S/2004 S 7 - ~6 20.576.700(5) -1101,989(4,6) 2004
XXX Trimr Thrymr ~7 20.810.300(5) -1120,809(4,6) 2000
  S/2004 S 16 - ~4 22.610.700(5) -1269,362(4,6) 2004
XIX Imir Ymir ~18 23.174.600(5) -1317,137(4,6) 2000
  S/2004 S 8 - ~6 23.608.900(5) -1354,342(4,6) 2004
  • (1) Izračunato na osnovu poluprečnika orbite od strane IAU
  • (2) Nije još sasvim jasno da li su ovo pravi sateliti ili samo trajne grudve unutar F prstena
  • (3) Izračunato na osnovu perioda od strane IAU
  • (4) Izvor: NASA
  • (5) Izvor: IAU-MPC Natural Satellites Ephemeris Service
  • (6) Negativni orbitalni periodi ukazuju na retrogradnu orbitu oko Saturna (suprotno od planetine rotacije)
  • (7) Izvor: NASA/JPL
  • (8) Izvor: [4]

Grupisanje mjeseca[uredi | uredi izvor]

Iako granice nisu sasvim naglašene, Saturnovi sateliti se mogu podijeliti u šest grupa:

Pastiri iz prstena

Pastirski sateliti koji orbitiraju unutar ili sasvim iza planetinog sistema prstenova. Oni utiču na efekat oblikovanja prstenova: daju im oštre krajeve i stvaraju praznine između njih. Saturnovi pastirski prstenovi su Pan, Atlas, Prometej, Pandora, te dodatno mjeseci s nepotvrđenim statusom: S/2004 S 4, S/2004 S 3 i S/2004 S 6.

Koorbitalni mjeseci

Jan i Epimetej su koorbitalni mjeseci. Ova dva mjeseca su otprilike iste veličine i imaju orbite od svega nekoliko kilometara razlike u prečniku, što je dovoljno blizu tako da se mogu sudariti ako bi se pokušali približiti jedan drugom. Ali umjesto sudara, ipak, njigova gravitaciona međudjelovanja uzrokuju promjenu njihovih orbita svake četiri godine.

Unutrašnji veliki mjeseci

Saturnovi veliki mjeseci u samoj unutrašnjosti orbitiraju unutar njegovog tankog E prstena. Tu spadaju Mimas, Enkelad, Tetija i Diona.

Nedavno otkriveni mali mjeseci, Metona i Palena također orbitiraju unutar ove grupe. Tako i koorbitalni mjeseci formiraju svoju grupu.

Trojanski mjeseci

Trojanski mjeseci su druga vrsta koorbitalnih mjeseca. Poput ostalih koorbitalnih, oni su jedinstvenih karakteristika u odnosu na saturnijanski sistem. To su mjeseci koji orbitiraju na tačno istoj udaljenosti kao drugi susjedni mjesec, ali na takvoj udaljenosti od drugoga mjeseca tako da se ne mogu nikada sudariti. Tetija ima dva dva mala koorbitalna mjeseca Telesto i Kalipso, a i Diona ima dva Helenu i Polideuka. Sva četiri ova mjeseca orbitiraju u većim lunarnim Lagrangeovim tačkama, tj. po jedan u svakoj tački.

Vanjski veliki mjeseci

Svi najveći Saturnovi mjeseci orbitiraju iza njegovog E prstena, te se stoga mogu smatrati zasebnom grupom. To su Rea, Hiperion (koji je relativno mali i nepravilnog oblika), Titan i Japet.

Inuitska grupa

U inuitsku ili eskimsku grupu spadaju četiri vanjska mjeseca koji su dovoljno slični po svojim udaljenostima od Saturna i po orbitalnim inklinacijama (nagibima orbita) tako da se mogu smatrati zasebnom grupom. To su: Kivijuk, Idžirak, Palijak i Sijarnak.

Skandinavska grupa

U skandinavsku ili nordijsku grupu spada sedam vanjskih mjeseca dovoljno sličnih udaljenosti od Saturna i orbitalne inklinacije tako da se mogu smatrati zasebnom grupom. To su: Feba, Skati, Narvi, Mundilfari, Sutungr, Trimr i Imir. Svi ovi mjeseci orbitiraju u retrogradnom pravcu.

Keltska grupa

U keltsku ili galsku grupu spadaju tri vanjska mjeseca dovoljno sličnih udaljenosti od Saturna i orbitalne inklinacije tako da se mogu smatrati zasebnom grupom. To su Albioriks, Erijapo i Tarvos.

Napomena u vezi s imenima[uredi | uredi izvor]

Neki asteroidi dijele ista imena s Saturnovim mjesecima: 55 Pandora, 106 Diona, 577 Rea, 1809 Prometej, 1810 Epimetej i 4450 Pan.

Reference[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: