Portal:Astronomija

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Universum.jpg

Portal:Astronomija       Ursa major icon.svg

Astronomija, koja etimološki znači "zakon zvijezda" (od grč. astronomia = astros+nomos) je nauka koja obuhvata promatranje i objašnjenje događaja koji se dešavaju izvan Zemlje i njene atmosfere. Ona izučava porijeklo, evoluciju, te fizikalna i hemijska svojstva tijela koja možemo promatrati na nebu (a koja se nalaze izvan Zemlje) kao i procese koji ih obuhvataju.

Astronomija je jedna od onih nauka gdje amateri igraju još ključnu ulogu, posebno u otkrićima i promatranju prolaznih pojava. Astronomiju ne treba miješati s astrologijom, pseudonaukom koja pokušava predvidjeti ljudsku sudbinu na osnovu praćenja putanja nebeskih tijela. Iako ove dvije naučne oblasti dijele isto porijeklo, ipak se mnogo razlikuju. Astronomi koriste naučni metod dok astrolozi nisu.



Izabrani članak
Sojourner svojim Alpha Proton X-ray Spectrometrom mjeri stijenu Yogi.

Istraživanje Marsa vrši se već stotinama godina, počevši od izuma teleskopa 1600-tih. Znatno veća mogućnost detaljnijeg posmatranja površine planete izazvala je špekulacije o njenom sastavu, okruženju, pa čak i postojanju života i inteligentnih civilizacija. Misije koje su kasnih 1990-ih upućene na Mars dovele su do znatnog povećanja znanja o njemu. Ove su misije, primarno, imale za cilj geološka, a dijelom i biološka istraživanja.

Istraživanje Marsa zauzimalo je važno mjesto u svemirskim programima SAD, SSSR-a, Evrope, Rusije, uz određene pokušaje Kine, Japana, Finske i Indije. Desetine letjelica upućivane su na planetu od 1960-ih. Neke od njih bili su lenderi, druge orbiteri, a treće roveri. Sve su ove misije imale za cilj prikupljanje podataka o historiji Marsa, ali dijelom i pripremu za eventualno upućivanje brodova s ljudskom posadom. Ova istraživanja trebaju pomoći i u predviđanju budućnosti crvene planete, a dijelom i budućnosti Zemlje.

Zbog kompleksnih inženjerskih zahtjeva jednog međuplanetarnog leta, misije su imale visoku stopu neuspješnosti, naročito u samim počecima. U početku je otprilike dvije trećine svih misija doživjelo neuspjeh prije kompletiranja zadataka posmatranja (neke čak i prije samog polijetanja sa Zemlje). više...

Prijašnji članci mjeseca: Ceres - Deimos - Hubbleov zakon - Kvazar - Planeta - Polarna svjetlost
Izabrana ličnost
Isaac Newton

Isaac Newton, (Isak Njutn) engleski fizičar, matematičar i astronom (rođen 4. januara 1643 preminuo 31. marta 1727). Jedan od najvećih prirodnih naučnika u historiji.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Engleski fizičar, matematičar i astronom Isaac Newton rodio se na Božić 1642. godine u mjestu Woolsthorpe u okrugu Lincoln u Engleskoj. Nakon poroda bio je praktično otpisan, ali je ipak uspio preživjeti. Newtonova majka uskoro se preudala pa se o malom Isaacu brinula baka. Još dok je pohađao osnovnu školu Isaacov ujak William Esconty primjetio je kako njegov nećak nije običan dječak već da posjeduje nesumnjive crte izuzetne nadarenosti. Newton je veoma rano pokazao i vještinu u pravljenju raznovrsnih naprava kojima je zarađivao i svoje prve honorare. Umjesto da s vršnjacima uživa u dječijim nepodopštinama mali Isaac je konstruirao mehaničke lutke, fenjere kojima je plašio praznovjerne seljake, drveni sat koji se sam navijao, mlin s proždrljivim mišem, koji je istovremeno bio i mlinar i glavni pokretač naprave i još puno toga. više...

Prijašnje ličnosti mjeseca: Edmond Halley - Ruđer Bošković - Edwin Hubble
Odabrana slika
Grand star-forming region R136 in NGC 2070 (captured by the Hubble Space Telescope).jpg
Pomoć

Slijedi spisak nenapisanih članaka ili članaka koji su u začetku. Želite li doprinjeti Wikipediji na bosanskom jeziku pisanjem nekih od ovih članaka slobodno to učinite.

Članci u začetku

Atmosfera - Astrofizika - Astrognozija - Astronomska jedinica (au) - Brzina svjetlosti - Crveni pomak - Evropska svemirska agencija - Galaksija - Ionosfera - Kuiperov pojas - Nebeski koordinatni sistem - Ole Rømer - Planetarna putanja - Plavi pomak - Sateliti - Sunčeve pjege - Svjetlosna godina - Vakuum - Veliki prasak


Nenapisani članci

Astrometrija - Ekscentritet - Glavni asteriodni pojas - Magnituda - Mars Express - MER-A - MER-B - Paralaksa - Radioastronomija - Rotacija - Stelarna evolucija - Sunčev vjetar - Vulkanski krater

Novosti
  • 29. novembar Naučnici su otkrili planetu koja bi mogla imati uvjete poput onih koji vladaju na Zemlji. To povećava šanse da na planeti ima života. Planeta nazvana Gliese 581g se nalazi 123 biliona svjetlosnih godina od Zemlje. sarajevo-x.com
Članci
Kategorije
Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: