Astrobiologija

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Nukleinske kiseline možda nisu jedine biomolekule u Svemiru sposobne za kodiranje životnih procesa.[1]

Astrobiologija je nauka koja proučava nastanak, evoluciju, rasprostranjenost i budućnost života (bioloških sistema) u svemiru; vanzemaljskog života kao i onog na Zemlji. Ova multidisciplinarna nauka pokriva traganje za nastanjivim okruženjem u našem Sunčevom sistemu, naseljivim planetama van njega, tragaženje dokaza o postojanju prebiotskih hemijskih spojeva, zatim vrši laboratorijske i terenske studije o porijeklu i ranom razvoju zemaljskog života, kao i studije o mogućnosti prilagođavanja živih bića ekstremnim uslovima na našoj planeti i u vanjskom Svemiru. [2] Astrobiologija pokušava naći odgovor na pitanja o postojanju života van Zemlje i načinima na koji bi takav eventualni život mogli otkriti [3] (pojam egzobiologija je sličan, ali uži od prethodnog - pokriva traganje za životom van Zemlje i efektima vanzemaljskog okruženja na živa bića). [4]

Ova nauka se koristi drugim naukama poput fizike, hemije, astronomije, biologije, molekularne biologije, ekologije, geografije i geologije. Bavi se mogućnošću postojanja života na drugim svjetovima, kao i mogućim obrascima biosfere različitim od onih na Zemlji. [5][6] Astrobiologija prvenstveno tumači postojeća naučna saznanja, ali svojim djelovanjem može dovesti i do promjene u shvatanjima teorijskih osnova fizike, hemije i biologije. Dakle naučne discipline koje čine osnovu astrobiologije mogu biti "uzdrmane" i "nadograđene" novim otkrićima. Mada se ovaj koncept čini interesantnim, astrobiologija se uglavnom drži hipoteza koje se uklapaju u postojeće naučne teorije.

Zemlja je jedino mjesto u svemiru na kojem postoji život (prema našim saznanjima) [7][8]. Međutim, nedavni napredak u planetarnoj nauci promijenio je osnovne pretpostavke o mogućnosti života u svemiru, podizanje procjene postojanja naseljivih zona oko drugih zvijezda i unaprijedio potragu za vanzemaljskim mikrobiološkim životom [9]. Naučnici su 4. novembra 2013. godine objavili procjenu, zasnovanu na posmatranjima Svemirske misije Kepler, da bi u Mliječnom putu moglo biti čak 40 milijardi planeta veličine Zemlje koje kruže u nastanjivoj zoni oko zvijezda poput sunca i crvenih patuljaka [10][11]. 11 milijardi tih procijenjenih planeta možda kruže oko zvijezda poput našeg Sunca [12]. Prema procjenama naučnika najbliže takve planete mogu biti 12 svjetlosnih godina daleko od naše planete [12] The nearest such planet may be 12 light-years away, according to the scientists.[10][11].

Data je i pretpostavka da bi mogli postojati i vanzemaljski virusi [13]. Trenutno je u fokusu istraživanje na Marsu sa ciljem da se dokaže da život na toj planeti postoji sada ili da je postojao nekada u prošlosti.


Ciljevi[uredi | uredi izvor]

Astrobiologija pokušava da objasni nastanak života i njen razvoj kroz:

  • posmatranja nastanaka i razvoj života na Zemlji
  • razvijanje općih postulata o razvoju i organizaciji živih organizama
  • posmatranje razvoja i evolucije života na nivou molekula, organizama i ekosistema
  • pronalaženje granica za stvaranje i održavanje života - koji minimum je potreban da se život stvori i razvije
  • pronalaženje načina za prepoznavanje znaka života na drugim svijetovima
  • pronalaženje života na nebeskim tijelima sunčevog sistema

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Launching the Alien Debates (part 1 of 7).
  2. ^ "How the search for aliens can help sustain life on Earth", CNN News, 4 October 2012. Postavljeno dana 2012-10-08. 
  3. ^ About Astrobiology.
  4. ^ Mirriam Webster Dictionary entry "Exobiology" (accessed 11 April 2013)
  5. ^ iTWire - Scientists will look for alien life, but Where and How?
  6. ^ Ward, P. D.; Brownlee, D. (2004). The life and death of planet Earth, New York: Owl Books ISBN 0-8050-7512-7.
  7. ^ (February 1990). "NASA Technical Memorandum 102363".
  8. ^ Altermann, Wladyslaw (2008). “From Fossils to Astrobiology - A Roadmap to Fata Morgana?”, From Fossils to Astrobiology: Records of Life on Earth and the Search for Extraterrestrial Biosignatures ISBN 1-4020-8836-1.
  9. ^ Horneck, Gerda (2007). Complete Course in Astrobiology, Wiley-VCH ISBN 3-527-40660-3.
  10. ^ a b Overbye, Dennis. "Far-Off Planets Like the Earth Dot the Galaxy", New York Times, 4 November 2013. Postavljeno dana 5 November 2013. 
  11. ^ a b (31 October 2013)"Prevalence of Earth-size planets orbiting Sun-like stars". Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America. Pristupljeno URL adresi dana 5 November 2013.
  12. ^ a b Khan, Amina. "Milky Way may host billions of Earth-size planets", Los Angeles Times, 4 November 2013. Postavljeno dana 5 November 2013. 
  13. ^ Griffin, Dale Warren (14 August 2013). "The Quest for Extraterrestrial Life: What About the Viruses?". Astrobiology (journal) 13 (8): 774-783. Pristupljeno URL adresi dana 6 September 2013.

Literatura[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: