Genetika

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Lokacija i hijerarhija organizacije i strukture genetičkog materijala
Panetova (Punnett) križaljka ilustrira rezultate ukrštanja dvije sorte graška – heterozigotne za ljubičastu (B) i bijelu (b) boju cvjeta.

Genetika (starogrčki: γενετικός – generičkô + γένεσις – porijeklo) je biološka nauka o genima i promjenljivosti živih bića u prostoru i vremenu, o nasljednim osnovama života i njegovog biodiverziteta – od prvih reproducibilnih molekula – do savremenih i budućih oblika života.[1][2][3][4][5][6][7][8][9] Osnivač savremene genetike je austrijski botaničar, matematičar i biolog Gregor Mendel (1822-84).

Historija genetike[uredi | uredi izvor]

Glavna stranica: Historija genetike

Rezultati Mendelovih istraživanja su onovremenoj naučnoj javnosti ostali nepoznati sve do 1900. godine, kada su ih "reotkrili" ugledni genetičari onoga doba: Carl Correns, Erich von Tschermak i Hugo de Vries i označili kao Mendelova pravila. Po tome je i početna faza razvoja genetike označena kao mendelizam. To reotkriće označava početak burne akceleracije razvoja ove biološke nauke[10].

Hronologija najznačajnijih otkrića i događaja[uredi | uredi izvor]

[11][12][13]

Vinska ili voćna mušica (Drosophila melanogaster) je i klasični i savremeni "organizam model" u genetičkim istraživanjima.

Mendelovi zakoni[uredi | uredi izvor]

Glavna stranica: Mendelovi zakoni
Gregor Mendel

Ove zakone je formulisao 1865. godine Gregor Mendel, a tiču se raspodjele gena i osobina u tri sukcesivne generacije monohibridnog ukrštanja različitih sorti baštenskog graška (lat: Pisum sativum). Roditeljska generacija je označena sa P (parentalna), a dvije potomačke sa F–1 (prva filijalna) i F–2 (druga filijalna). Izvorna su tri Mendelova zakona:

  • Zakon uniformnosti prve filijalne generacije,
  • Zakon segregacije gena u drugoj filijalnoj generaciji, i
  • Zakon nezavisnog kombiniranja gena.

Kasnije su Mendelovi sljedbenici u ovu skupinu uvrstili i:

Područja genetike[uredi | uredi izvor]

Područja genetike su: antropogenetika, bioinformatika, citogenetika, evolucijska genetika, farmakogenetika, filogenetika, fiziološka genetika, forenzička genetika, genetičko inženjerstvo, genetika čovjeka, genetika eukariota, genetika ponašanja, genetika prokariota, genomika, humana genetika, klasična genetika, kvantitativna genetika, medicinska genetika, molekulska genetika, populacijska genetika, proteomika i razvojna genetika.

Struktura i funkcija genetičkog materijala[uredi | uredi izvor]

Nukleinske kiseline[uredi | uredi izvor]

Sve poznate pojave i procesi biološkog nasljeđivanja počivaju na osobenostima strukture i funkcije nukleinskih kiselina. To su složene organske tvari velikih lančanih molekula – polimeri (makromolekule) – sastavljene od niza karika (monomera), koje se nazivaju nukleotidi. Molekule nukleinskih kiselina sadrže mnoštvo nukleotida (tj. one su polinukleotidi); u jednom molekulu može ih biti i na desetine hiljada, što nukleinske kiseline svrstava u kategoriju najkrupnijih bioloških makromolekula. Nukleotidi nisu jednostavne građe; svaki od njih se sastoji od tri komponente: azotna baza,pentoza i fosfatna grupa – ostatak fosforne kiseline, nastao njenom ugradnjom u ovaj složeni spoj, dajući mu kiselinski karakter. Prema strukturi nukleotida, odnosno građi i funkciji polimera koje oni tvore, razlikujemo dva osnovna tipa njihovih jedinjenja; to su dezoksiribonukleinska (DNK) i ribonukleinska (RNK) kiselina.[14][15][16][17][18][19][20][21]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Alberts B., Johnson A., Lewis J., Raff M., Roberts K., Walter P. (2002): Molecular Biology of the Cell. Garland Science New York.
  2. ^ Hartl D., Jones E. (2005). Genetics: Analysis of Genes and Genomes. Jones & Bartlett Publishing, Burlington, MA, USA.
  3. ^ Lodish H., Berk A., Zipursky L. S., Matsudaira P., Baltimore D., Darnell J. (2000). Molecular Cell Biology. Scientific American Books New York.
  4. ^ Pierce B. A. (2013) Genetics: A Conceptual Approach, Fifth Edition, W.H. Freeman and Company, New York.
  5. ^ Brown T A (2011) Introduction to Genetics: A Molecular Approach, 1st edition, Garland Science - Taylor & Francis, New York.
  6. ^ Hartwell L., Silver L. M., Leroy Hood, Michael Goldberg, Ann Reynolds, Ruth Veres (2010) Genetics: From Genes to Genomes, 4th edition, McGraw-Hill Science/Engineering/Math, New York, USA.
  7. ^ Allison L. A. (2007) Fundamental Molecular Biology, Blackwell Publishing, Malden, MA, USA.
  8. ^ Primrose S. B., Twyman R. M. (2006) Principles of Gene Manipulation and Genomics, 7th edition, Blackwell Publishing, Malden, MA, USA.
  9. ^ Brooker R. J. (2014) Genetics: Analysis and Principles, 5th edition McGraw-Hill Higher Education, New York, USA.
  10. ^ Mendel G. (1866): Versuche über Pflanzen–Hybriden. Verhandlungen des Naturforschenden Vereines in Brün, Bd. IV, für den Jahr 1865, Abhandlungen, 3-47, Bürn. In: Křizenský J., Němec B. (1965): Fundamenta genetica. Publishing house of the Czechoslovak Academy of Science, Prague, Moravian Museum, Brno.
  11. ^ Alberts B., Johnson A., Lewis J., Raff M., Roberts K., Walter P. (2002):Molecular biology of the cell, 4th Edition Garland Science, New York, ISBN 0-8153-3218-1.
  12. ^ Hartl D., Jones E. (2005): Genetics: Analysis of genes and genomes, 6th Edition, Jones & Bartlett, New York, ISBN 0-7637-1511-5
  13. ^ Lodish H. et al.(2000): Molecular cell biology, 4th Edition. Scientific American Books, New York, ISBN 0-7167-3136-3.
  14. ^ Krebs J. E., Goldstein E. S., Kilpatrick S., T. (2014): Lewin's Genes XI. Jones & Bartlett Publishing, Burlington, ISBN 13-978-1449-65985-1.
  15. ^ Hartl D, Jones E (2005). Genetics: Analysis of Genes and Genomes. Jones & Bartlett Publishing, Burlington, MA, USA.
  16. ^ Lawrence E. (1999): Henderson's Dictionary of biological terms. Longman Group Ltd., London, ISBN 0-582-22708-9.
  17. ^ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2004): Biologija 1, Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-686-8.
  18. ^ King R. C., Stransfield W. D. (1998): Dictionary of genetics. Oxford niversity Press, New York, Oxford, ISBN 0-19-50944-1-7; ISBN 0-19-509442-5.
  19. ^ Alberts B. et al. (1983): Molecular biology of the cell. Garland Publishing, Inc., New York & London, ISBN 0-8240-7283-9.
  20. ^ Lincoln R. J., Boxshall G. A. (1990): Natural history - The Cambridge illustrated dictionary. Cambridge University Press, Cambridge, ISBN 0 521 30551-9.
  21. ^ MacLeod A., Sikora K. (1984): Molecular biology and human diseases. Blackwell Scientific Publications, Oxford, ISBN 0-632-01167-X.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Commons
Commons: Genetika