Mutacija

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Mutacija (lat. mutatio - promjena, zamjena) je promjena nasljedne informacije jednog organizma uzrokovane promjenom redoslijeda heterocikličnih baza ili broja hromosoma, koja nije uzrokovana segregacijom ili rekombinacijom. Ovaj pojam se stoga odnosi samo na jedan dio svih mogućih hromosomskih aberacija. Mutacijom dolazi do promjene nasljedne informacije DNK i kao posljedica toga mogu se pojaviti promjene u pojedinačnim obilježjima (fenotip). Organizam s mutacijom se naziva mutantom.

Vrste mutacija[uredi | uredi izvor]

Podjela po nasljednosti[uredi | uredi izvor]

Somatske mutacije su mutacije koje mogu zahvatiti sve ćelije osim gameta. Stoga imaju odraz na ćelije organizma u kojima se dešavaju. Ovakve mutacije nisu nasljedne. Kada se somatske mutacije pojavljuju pojedinačno, uzrokuju slabe ili nikakve posljedice. Ako se one pospješuju nekim mutagenima, kao što su energetska zračenja, mogu postati vrlo opasne. Tako se između ostalog mogu normalne ćelije preobraziti u ćelije raka. I pri starenju svakog organizma somatske mutacije igraju veliku ulogu.

Gametske mutacije su mutacije koje se preko gameta prenose na potomstvo. Zahvataju jajne ćelije ili spermatozoide i prenose se putem diobe ćelija na sve ostale ćelije organizma nastajućeg organizma. Ove mutacije su vrlo značajne za evoluciju jer se prenose s generacije na generaciju.

Podjela po promjenljivosti[uredi | uredi izvor]

Genske mutacije zahvataju samo pojedinačne gene po čemu su i dobile naziv. One nisu vidljive pod mikroskopom. Obično se dijele na autosomne i heterosomne genske mutacije s obzirom na kojim se hromosomu nalazi mutirani gen.

Hromosomske mutacije zahvataju hromosome i vidljive su pod mikroskopom. Razlikujemo numeričke hromosomske mutacije, ukoliko je došlo do numeričke hromosomske mutacije, i strukturne hromosomske mutacije, koje se odnose na strukturu hromosoma. Ukoliko izostane jedan dio hromosoma, govorimo o deleciji, a ako se jedan dio udvostruči, o duplikaciji. Ako dva dijela hromosoma zamijene svoja mjesta, radi se u translokaciji.

Genomske mutacije zahvataju genom jedne ćelije. Može doći do povećanja broja genoma po nekoliko puta (poliploidija) ili mutacije mogu zahvatiti dijelove genoma (aneuploidija). Jedan od najpoznatijih primjera genomskih mutacija je Downov sindrom (Trisomija 21) gdje dolazi do pojave jednog suvišnog hromozoma na 21. paru autosoma.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: