Energija
| Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori). Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon. |
| Ovom članku je potrebna jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija. Pogledajte kako poboljšati članak, kliknite na link uredi i doradite članak vodeći računa o standardima Wikipedije. |
Energija je sposobnost tijela da vrši rad, a isto se tako može reći da su rad i energija ekvivalentni pojmovi, iako obim i sadržaj te dvije riječi nije sasvim identičan. U biti, promjena energije jednaka je izvršenom radu pa se stoga i izražavaju istom mjernom jedinicom - džul [J] u čast engleskog fizičara Jamesa Prescotta Joulea. Vršenje rada se može manifestirati na mnogo načina: kao promjena položaja, brzine, temperature itd.
U svemiru ne postoje tijela i sistemi koji ne posjeduju energiju. Energiju se ne može uništiti niti iz bilo čega dobiti, ona samo prelazi iz jednog oblika u drugi, s jednog tijela na drugo i uvijek u skladu sa zakonom o održanju energije. Postoje mnogi oblici energije koji opet imaju svoje podgrupe koje dolaze do izražaja kod proučavanja različitih znanstvenih problema:
- Mehanička energija (Kinetička energija i Potencijalna energija)
- Toplotna energija ili unutrašnja energija
- Električna energija itd.
Simbol za energiju je
a osnovna jedinica je
Izračunavanje energije je jedan od bitnijih zadataka u tehnici, s obzirom da nam to daje informaciju o mogućem radu koji se može dobiti, a znanja o procesima i načinima pretvaranja raznih oblika energije u mehnički rad su kamen temeljac tehnološkog napretka i ljudske civilizacije.
U fizici elementarnih čestica se upotrebljava manja i mnogo prikladnija jedinica za energiju - elektronvolt [eV], koji iznosi 1.602176462×10-19 J. 1 elektronvolt je definisan kao ona energija koju ima čestica naboja
kad je iz stanja mirovanja ubrza napon od 1 V.
Izvori energije [uredi]
Iako termin izvor energije u fizikalnom smislu nema smisla, jer se kosi sa osnovnim Zakonom o održanju energije,ovdje se podrazumijevaju oni elementi koji mogu dati određenu korisnu energiju tj. energiju koja će vršiti koristan rad. Svi Sistemi mogu se podijeliti na dvije osnovne grupe tzv.
- Obnovljivi izvori energije i
- Neobnovljivi (konvencionalni) izvori energije
Kada se govori o obnovljivim izvorima energije (često se koristi i termin ekološki čista energija) ne treba ih smatrati kao osnovnim izvorima niti se treba oslanjati samo na jedan sistem, nego se posmatra u globalnom smislu, korištenje što više različitih sistema kako bi se kčasični izvori energije sačuvali što duže.
U obnovljive izvore energije ubrajamo:
- Sunčeva energija
- Energija vjetra
- Hidroenergija
- Toplotna energija
- Energija plime i oseke
- Energija talasa
- Kapilarni sistemi
- Gorive ćelije
- Vodonik ..
Također pogledajte [uredi]
| Fizika portal Odjeljak isključivo posvećen fizici |
Vanjski linkovi [uredi]
- Energija i razni energetski izvori
- Interesantne činjenice o raznim energetskim izvorima
- Prednosti obnovljivih izvora energije
| U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: |