Newtonovi zakoni kretanja

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Prvi i drugi Newtonov zakon iz knjige Principia Mathematica na latinskom

Newtonovi zakoni kretanja su zakoni klasične mehanike objavljeni 1687. godine u djelu Philosophiae naturalis principia mathematica Isaaca Newtona koji predstavljaju temelje današnje moderne mehanike

Prvi zakon: Zakon inercije[uredi | uredi izvor]

U originalu, na latinskom, ga je Njutn zapisao:

Citat „Lex I:Corpus omne perseverare in statu suo quiescendi vel movendi uniformiter in directum, nisi quatenus a viribus impressis cogitur statum illum mutare.“

Svako tijelo ostaje u stanju mirovanja ili jednolikog pravolinijskog kretanja sve dok neka sila dovede do promjene tog stanja. Taj zakon se zove još i zakon inercije.

Drugi zakon: Zakon sile[uredi | uredi izvor]

Ovaj zakon je Njutn napisao ovim riječima, na latinskom:

Citat „Lex II:Mutationem motus proportionalem esse vi motrici impressae, et fieri secundum lineam rectam qua vis illa imprimitur.“

Sila je jednaka izvodu impulsa po vremenu:

\vec F=\frac{\mbox{d} \vec p}{\mbox{d}t}, gdje je \vec p impuls i važi \vec p = m \cdot \vec v.

Iz te formule slijedi da je u slučaju konstantne mase (masa se može i mijenjati - npr. kod rakete) intenzitet sile jednak proizvodu mase tijela i ubrzanja koje tijelo dobije djelovanjem te sile:

\vec F = \frac{\mbox{d}}{\mbox{d}t}(m \cdot \vec v) = \frac{\mbox{d}m}{\mbox{d}t}\vec v + m \frac{\mbox{d}\vec v}{\mbox{d}t} .

Za slučaj konstantne mase važi

 \frac{\mbox{d}m}{\mbox{d}t} = 0

te stoga:

\vec F = m \cdot \vec a

ili u skalarnom obliku:

 F = m \cdot a

gdje je F sila, m (konstantna) masa tijela, a a ubrzanje koje to tijelo dobija djelovanjem sile. Sila od 1 Njutna je sila koja tijelu mase 1 kilograma daje ubrzanje od 1 \frac{m}{s^2}.

Treći zakon: Zakon akcije i reakcije[uredi | uredi izvor]

Tekst zakona kako je Njutn zapisao na latinskom je:

Citat „Lex III:Actioni contrariam semper et æqualem esse reactionem: sive corporum duorum actiones in se mutuo semper esse æquales et in partes contrarias dirigi.“

Svakom djelovanju (akciji) suprostavlja se po intenzitetu jednako i suprotno usmjereno djelovanje (reakcija). Djelovanje dva tijela jednog na drugo jednako je i suprotno usmjereno.

\overrightarrow{F_1} = -\overrightarrow{F_2}

Četvrti zakon[uredi | uredi izvor]

Ponekad se u literaturi spominje i tzv. Četvrti zakon mehanike (iako ga Newton u Pricipia Mathematica ne navodi), koji se odnosi na slaganje sila: ukoliko na neko tijelo djeluje n sila, onda je ukupna sila (o kojoj je riječ u 2. zakonu):

\vec F = \vec F_ {1} + ... + \vec F_{n}.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Commons logo
Fizika portal
Odjeljak isključivo posvećen fizici
Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: