Inercija

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Commons logo
Fizika portal
Odjeljak isključivo posvećen fizici

Inercija ili tromost je jedno od osnovnih osobina svih čestica u svemiru koje imaju masu, tj. masa je mjera inercije tijela. Ta se osobina manifestuje kao opiranje tijela promjeni stanja kretanja, što je izrečeno prvim Newtonovim zakonom.

U osnovi, to znači da bi se tijelu promijenio intenzitet brzine i/ili smjer brzine, na to tijelo mora djelovati sila. Uočimo da za promjenu smjera kretanja nije potrebna i promjena intenziteta brzine. Opiranje promjeni stanja kretanja očituje se u pojavi inercijalne sile koju tijelo "osijeća" prilikom ubrzavanja i/ili prilikom kretanja po nepravolinijskoj putanji.

Dobar ilustrativni primjer za slučaj promjene intenziteta brzine je vožnja u automobilu. Svi znaju iz iskustva da prilikom ubrzavanja u vožnji sjedalo pritišće na naša leđa, kao da nas nešto vuče prema natrag, dok prilikom usporavanja nastavljamo s kretanjem prema vjetrobranskom staklu, kao da nas nešto vuče prema naprijed. Efekat je izraženiji što je veća masa tijela i/ili promjena brzine, tj. ubrzanje.

Vektor inercijalnih sila uvijek gleda u suprotnom smjeru od vektora ubrzanja, a intezitet je jednak \mathbf{}F_{in}=m*a. Inercijalne sile su po prirodi masene (volumenske) sile (za razliku od kontaktnih). Takve sile "prožimaju" tijelo u cijeloj njegovoj masi (volumenu) jer djeluju na svaku njegovu česticu; u biti, priroda inercijalnih sila se ni po čemu ne razlikuje od gravitacijskih, osim što su im uzroci različiti. Neke inercijalne sile su od posebnog značaja u analizi kretanja pa imaju i posebno ime: centrifugalna sila, Coriolisova sila.

Masa tijela je prikladna veličina za mjeru inercije samo kod razmatranja kretanja koje uključuje translaciju, međutim, inercijalni efekti se pojavljuju i kod čistog rotacijskog kretanja (stalno mijenjanje smjera kretanja). Sama masa u takvom slučaju nije dovoljno dobra veličina pa se uvodi pojam inercijalnog momenta. Inercijalni moment se definiše kao

\mathbf{}M_{in}=J\epsilon

gdje je \mathbf{}J moment inercije, a \mathbf{\epsilon} je ugaono ubrzanje u [rad/s2]. Ova je formula potpuna rotacijska analogija formule \mathbf{}F=ma. Inercijalni moment se može naći i kao moment inercijalne sile za osu rotacije gdje se vektor tog momenta može naći pomoću vektorskog proizvoda.

\mathbf{}M_{in}=r \times F_{in}

gdje je \mathbf{}r vektor najkraće udaljenosti pravca vektora inercijalne sile od osi rotacije usmjeren od osi prema sili.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]