Ubrzanje

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Dinamika

Newtonov drugi zskon

Temelji

Prostor · Vrijeme · Masa · Sila Energija · Količina kretanja

Osnovni koncepti

Ubrzanje, Pomak (vektor), Relativna promjena položaja, Promjena položaja, Brzina, Jednačine kretanja, Kruto tijelo, Rotaciona brzina, Ugaono ubrzanje, Ugaona brzina, Ugaona frekvencija, Ugaoni pomak, Količina kretanja, Ugaona količina kratanja, Trenje, Mehanički rad, Kinetička energija, Potencijalna energija

Osnovna kretanja

Newtonovi zakoni kretanja, Rotaciono kretanje, Kružno kretanje, Uniformno kružno kretanje, Centripetalna sila, Centrifugalna sila, Coriolisova sila, Jednostavno harmonijsko kretanje, Harmonijski oscilator, Vibracija, Prigušenje, Koeficijent prigušenja, Matematičko klatno

Napredne teme i formulacije

Newtonova mehanika Lagrangeova mehanika Hamiltonova mehanika, Analitička dinamika, Fiktivna sila, Kinematika, Kinetika, D'Alembertov princip, Dinamika krutog tijela, Virtualni rad

Ovaj šablon: pregled • razgovor • uredi

Sadržaj 1 Definicija ubrzanja 2 Brzina i pređeni put kod promjenjivog kretanja 3 Gravitaciono ubrzanje 4 II Newtonov zakon

[uredi] Definicija ubrzanja

Ubrzanje je količnik promjene brzine i vremena za koje to ubrzanje traje. To znači da ubrzanje dobijemo kada oduzmemo početnu brzinu tj. brzinu kojom se tijelo kretalo prije nego što je počelo ubrzavati, od brzine koju je tijelo dostiglo nakon ubrzanja i to podijelimo sa vremenom koje je trebalo tijelu da postigne drugu brzinu tj. koliko je trajalo ubrzanje. To možemo iskazati formulom (v-v0)/t, gdje je v brzina kojom se tijelo kretalo nakon ubrzanja, v0 brzina kojom se tijelo kretalo prije ubrzanja, a t vrijeme tokom kojeg je tijelo ubravalo. Najjednostavnije objašnjenje ubrzanja je da je ubrzanje postepeno povečavanje brzine i ubrzanje predstavlja za koliko se brzina tijela povečava svake sekunde. Ono je konstantno i nikad se ne mijenja. Pod pojmom ubrzanje se podrazumijeva ravnomjerno ubrzanje tj. da se svake sekunde za određen broj poveća brzina. Oznaka u fizici za ubrzanje je a(akceleracija), a jedinica metar po sekundi za sekundu tj. Ubrzanje je vektorska veličina.

[uredi] Brzina i pređeni put kod promjenjivog kretanja

Ako želimo izračunati brzinu u nekom trenutku ubrzanog kretanja, moramo znati koliko je vremena prošlo od kad se tijelo počelo kretati(t) i kolika mu je brzina bila prije početka ubrzanja(v0). Brzina u nekom trenutku ubrzanog kretanja se računa po sljedećoj formuli: v = a * t + v0. Oznaka za pređeni put je s od grčke riječi spartium. Put promjenjivog kretanja bez početne brzine se računa po formuli , dok se za rješavanje puta sa poznatom početnom brzinom koristi izraz

Jednoliko ubrzano pravolinijsko kretanje je ono kretanje u kojem se neko tjelo krece pravolinijski sa nekom pocetnom brzinom v0 koja se jednako smanjuje u jednakim vremenskim intervalima.
Put (s) kod jednoliko ubrzanog pravolinijskog kretanja se preko početne brzine (v0) i ubrzanja (a), bez vremena (t), može napisati i ovako:
Iz ovoga proizilazi da je 2as = v² − v0² pa se brzina sa poznatom pocetnom brzinom v0 izracunava izrazom v² = v0² + 2as
Naravno, za v0 = 0 vazit ce: v = a * t, i v² = 2as

Jednoliko usporeno pravolinijsko kretanje je kretanje koje se odvija po odredjenom pravcu u nekom vremenu (t) sa nekom pocetnom brzinom (v0) koja se jednako smanjuje u jednakim vremenim intervalima.
Brzina se kod jednoliko usporenog pravolinijskog kretanja sa poznatom vremenom racuna preko formule v = v0 − at dok se formula v² = v0² − as koristi za dobijanje brzine sa poznatim putem.
Vrijeme zaustavljanja tijela pod uticajem umjereno usporenog kretanja se moze naci formulom dok se put do zaustavljanja(Sz) rjesava formulom

[uredi] Gravitaciono ubrzanje

Gravitaciono ubrzanje je ubrzanje koje tijelo dobiva pri slobodnom padu (padu sa određene tačke, bez podsticaja bilo koje druge sile osim slie Zemljine teže. To ubrzanje iznosi približno , a ono zavisi od blizine određenog tijela od središta Zemlje. To zavisi od geografskog položaja i nadmorske visine. U Sarajevo je gravitaciono ubrzanje . Gravitaciono ubrzanje se označava slovom g, i pomoću njega izračunavamo težinu određenog tijela. G=m*g gjde je m masa tog tijela, a G težina.

[uredi] II Newtonov zakon

II Newtonov zakon glasi: "Intenzitet sile koja pokreće tijelo jednak je proizvodu mase tijela i ubrzanja koje tijelo dobija djelovanjem te sile." tj. F=m*a, gdje je (F) sila koja pokreće tijelo i daje mu ubrzanje, (m) masa tog tijela i (a) ubrzanje koje tijelo dobiva djelovanje te sile. Pošto je jedinica za silu 1 Njutn(N) - , a za masu 1 kg, dobivamo da je jedinica za ubrzanje .