Ubrzanje

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Primjer ubrzanja: Usljed nepostojanja otpora zraka a samim time i nemogućnosti postizanja terminalne brzine tijelo (kuglica) će nastaviti da ubrzava do udara na dno

Ubrzanje, kao fizikalna veličina, je promjena brzine u jedinici vremena. Jedinica za ubrzanje prema SI sistemu je metar u sekundi na kvadrat odnosno matematički izraženo: m·s−2. Ubrzanje je vektorska veličina što znači da je osim intenzitetom određena i pravcem.

Vrijednost ubrzanja matematički dobijemo kao količnik razlike krajnje (brzine na kraju procesa ubrzanja) i početne brzine i vremena trajanja ubrzanja. To možemo iskazati formulom v–v0/t, gdje je v brzina kojom se tijelo kretalo nakon ubrzanja, v0 brzina kojom se tijelo kretalo prije ubrzanja, a t vrijeme tokom kojeg je tijelo ubrzavalo.

Najjednostavnije objašnjenje ubrzanja jeste da je ubrzanje postepeno povećavanje brzine i predstavlja za koliko se brzina tijela povećava svake sekunde. Pod pojmom ubrzanje podrazumijeva se ravnomjerno ubrzanje, tj. da se brzina poveća svake sekunde za određen broj. Oznaka u fizici za ubrzanje je a (akceleracija), a jedinica metar u sekundi na kvadrat, tj. .

Brzina i pređeni put kod promjenjivog kretanja[uredi | uredi izvor]

Ako želimo izračunati brzinu u nekom trenutku ubrzanog kretanja, moramo znati koliko je vremena prošlo otkad se tijelo počelo kretati (t) i kolika mu je brzina bila prije početka ubrzanja (v0). Brzina u nekom trenutku ubrzanog kretanja računa se po sljedećoj formuli: . Oznaka za pređeni put je s. Put promjenjivog kretanja bez početne brzine računa se po formuli , dok se za rješavanje puta s poznatom početnom brzinom koristi izraz .

Jednoliko ubrzano pravolinijsko kretanje jest ono kretanje u kojem se neko tijelo kreće pravolinijski s nekom početnom brzinom v0, koja se jednako povećava u jednakim intervalima.

Put (s) kod jednoliko ubrzanog pravolinijskog kretanja preko početne brzine (v0) i ubrzanja (a), bez vremena (t), može se napisati i ovako: .

Iz ovoga proizlazi da je , pa se brzina s poznatom početnom brzinom v0 izračunava izrazom .

Naravno, za važit će: , i .

Jednoliko usporeno pravolinijsko kretanje jeste kretanje koje se odvija po određenom pravcu u nekom vremenu (t) s nekom početnom brzinom (v0), koja se jednako smanjuje u jednakim intervalima.

Brzina kod jednoliko usporenog pravolinijskog kretanja s poznatom vremenom računa se preko formule dok se formula koristi za dobijanje brzine s poznatim putem.

Vrijeme zaustavljanja tijela pod utjecajem umjereno usporenog kretanja može se naći formulom dok se put do zaustavljanja (Sz) dobija formulom .

Gravitacijsko ubrzanje[uredi | uredi izvor]

Gravitacijsko ubrzanje je ubrzanje koje tijelo dobija pri slobodnom padu (padu s određene tačke, bez podsticaja bilo koje druge sile osim sile Zemljine teže). To ubrzanje iznosi približno , a ono zavisi od blizine određenog tijela središtu Zemlje. To zavisi od geografskog položaja i nadmorske visine. U Sarajevu je gravitacijsko ubrzanje . Gravitacijsko ubrzanje označava se slovom g i pomoću njega izračunavamo težinu određenog tijela. G = m*g, gdje je m masa tog tijela, a G težina.

Drugi Newtonov zakon[uredi | uredi izvor]

Ovaj zakon glasi: "Intenzitet sile koja pokreće tijelo jednak je proizvodu mase tijela i ubrzanja koje tijelo dobija djelovanjem te sile", tj. F = m*a, gdje je F sila koja pokreće tijelo i daje mu ubrzanje, m masa tog tijela i a ubrzanje koje tijelo dobija djelovanjem te sile. Pošto je jedinica za silu 1 njutn (N) - , a za masu 1 kg, dobijamo da je jedinica za ubrzanje .

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]