SI sistem

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Naslovna stranica brošure "Međunaraodni sistem jedinica"

Međunarodni sistem jedinica (SI sistem) (fr.: Système International d'Unités) predstavlja u nauci najrasprostranjeniji sistem mjernih jedinica za fizičke jedinice. U većini država je upotreba međunarodnog sistema jedinica zakonski propisana, pri čemu dotično posebno važi za trgovinu.

Mjesto primjene[uredi | uredi izvor]

Mjesto primjene SI sistema jedinica obuhvata fizičke veličine.
Nefizičke veličine (npr. ekonomske, socioekonomske itd.) nisu obuhvaćeni SI sistemom jedinica.

Opće gledano postoji mogućnost da fizičke veličine budu prikazane i u drugim jedinicama. U pojedinim oblastima nauke i ekonomije dotično je i u današnjici uobičajeni i u pojedinim državama čak i zakonski dozvoljeno. Za međunarodnu razmjenu je pak jedan internacioalno jedinstven sistem jedinica svrsihodan, jer na taj način bivaju otklonjene nejasnoće i grješke pri preračunjavanju. Toj svrsi služi i SI sistem, pri čemu jedinice različitih mjernih sistema ne bi trebale biti miješane pri upotrebi.

Historijat[uredi | uredi izvor]

SI sistem je usvojen 1960 i zasniva se na sedam po konveciji usvojenih osnovnih mjernih jedinica za sedam odgovarajućih veličina. Internacionalno su SI jedinice obuhvaćene ISO 2955 standardom. Djelimično se SI jedinice pak mogu naći i u ISO 2950 standardu.

Sistematika[uredi | uredi izvor]

Jedna mjerna jedinica ima svoje pisano ime i jednu oznaku. Imena se, zavisno od jezika, mogu razičito pisati (npr. engl. degree Celsius, fr. degré Celsius, njem. Grad Celsius). Oznake mjernih jedinica su pak svugdje iste (npr.  °C).

Oznaka spaja brojku sa jedinicom SI sistema i piše se sa malim odstojanjem poslije brojke. Dotično važi i za pisanje temperature u stepenima celzijusa.

Osnovne mjerne jedinice[uredi | uredi izvor]

Veličina Oznaka u formuli Osnovna mjerna jedinica Oznaka Definicija
dužina l metar m Metar je dužina putanje koju u vakumu pređe svjetlost za 1/299 792 458 sekundi.
masa m kilogram kg Kilogram je masa međunarodnog etalona kilograma.
vrijeme t sekunda s Sekunda je trajanje od 9 192 631 770 perioda zračenja, koje odgovara prijelazu između dva hiperfina nivoa osnovnog stanja atoma cezijuma 133Cs
jačina električne struje I amper A Amper je jačina stalne električne struje, koja, kad se održava u dvjema pravim paralelnim provodnicima neograničene dužine i zanemarljivog kružnog presjeka, koji se nalaze u vakumu na međusobnom rastojanju od 1 metra, prouzrukuje među tim provodnicima silu koja je jednaka 2 · 10 −7 njutna po metru dužine.
temperatura T kelvin K Kelvin je termodinamička temperatura, koja je jednaka 273,15om dijelu termodinamičke temperature trojne tačke vode.
količina materije n mol mol Mol je količina materije sistema koji sadrži toliko elementarnih jedinica koliko ima atoma u 0,012 kilograma ugljenjika 12C.
svjetlosna jačina l_V kandela cd Kandela je svjetlosna jačina u datom pravcu koji emituje monohromatsko zračenje frekvencije 540 · 1012 herca i čija je energetska jačina u tom pravcu 1/683 vata po steradijanu.
1) Između termodinamičke temperature T i temperature u celzijusima t postoji sljedeća veza: T/K= t/°C + 273,15

Trenutno se radi na definiciji mase koja bi se zasnivala na masi atoma, a ne na određenom etalonu (prototipu).

Izvedene jedinice[uredi | uredi izvor]

Veličina Oznaka u formuli Izvedena mjerna jedinica Oznaka U osnovnim jedinicama
površina A kvadratni metar m2 \mathrm{m}^2
zapremina V kubni metar m3 \mathrm{m}^3
ugao u ravni \alpha,... (sva grčka slova) radijan rad \frac{\mathrm{m}}{\mathrm{m}}\left(=\frac{360^\circ}{2\pi}\right)
prostorni ugao \Omega steradijan sr \frac{\mathrm{m}^2}{\mathrm{m}^2}
gustoća \rho kilogram po kubnom metru; kg/m3; \frac{\mathrm{kg}}{\mathrm{m}^3}
frekvencija f herc Hz \frac{1}{\mathrm{s}}
brzina v metar u sekundi m/s \frac{\mathrm{m}}{\mathrm{s}}
ubrzanje a metar u sekundi na kvadrat m/s2 \frac{\mathrm{m}}{\mathrm{s}^2}
sila F njutn N \frac{\mathrm{kg}\cdot \mathrm{m}}{\mathrm{s}^2}
pritisak p paskal Pa \frac{\mathrm{kg}}{\mathrm{s}^2\cdot\mathrm{m}}
=\frac{\mathrm{N}}{\mathrm{m}^2}
energija W joule (džul) J \frac{\mathrm{kg}\cdot\mathrm{m}^2}{\mathrm{s}^2}

=\mathrm{W}\cdot \mathrm{s}=\mathrm{N}\cdot\mathrm{m}
snaga P vat W \frac{\mathrm{kg}\cdot \mathrm{m}^2}{\mathrm{s}^3}
=\mathrm{N}\cdot\frac{\mathrm{m}}{\mathrm{s}}
=\frac{\mathrm{J}}{\mathrm{s}}
=\mathrm{V}\cdot \mathrm{A}
električni napon (električni potencijal) U volt V \frac{\mathrm{kg}\cdot \mathrm{m}^2}{\mathrm{s}^3\cdot\mathrm{A}}
=\frac{\mathrm{W}}{\mathrm{A}}
=\frac{\mathrm{J}}{\mathrm{C}}
količina elektriciteta (naelektrisanje) Q coulomb (kulon) C \mathrm{A}\cdot\mathrm{s}
magnetni fluks \Phi veber Wb \frac{\mathrm{kg}\cdot\mathrm{m}^2}{\mathrm{s}^2\cdot\mathrm{A}}
=\mathrm{V}\cdot\mathrm{s}
električni otpor R om (ohm) Ω \frac{\mathrm{kg}\cdot\mathrm{m}^2}{\mathrm{s}^3\cdot\mathrm{A}^2}
=\frac{\mathrm{V}}{\mathrm{A}}
električna provodnost G siemens S \frac{\mathrm{s}^3\cdot\mathrm{A}^2}{\mathrm{kg}\cdot\mathrm{m}^2}
=\frac{1}{\Omega}
induktivnost L henri H \frac{\mathrm{kg}\cdot\mathrm{m}^2}{\mathrm{s}^2\cdot\mathrm{A}^2}
=\frac{\mathrm{Wb}}{\mathrm{A}}
Električni kapacitet C farad F \frac{\mathrm{A}^2\cdot\mathrm{s}^4}{\mathrm{kg}\cdot\mathrm{m}^2}
=\frac{\mathrm{C}}{\mathrm{V}}
magnetna indukcija, indukcija B tesla T \frac{\mathrm{kg}}{\mathrm{s}^2\cdot\mathrm{A}}
=\frac{\mathrm{Wb}}{\mathrm{m}^2}
jačina električnog polja E volt po metru ili
njutn po kulonu
V/m ili
N/C
\frac{\mathrm{kg}\cdot\mathrm{m}}{\mathrm{s}^3\cdot\mathrm{A}}
=\frac{\mathrm{N}}{\mathrm{C}}
jačina magnetnog polja H amper po metru A/m \frac{\mathrm{A}}{\mathrm{m}}
permeabilitet \mu henri po metru H/m \frac{\mathrm{kg}\cdot\mathrm{m}}{\mathrm{s}^2\cdot\mathrm{A}^2}
=\frac{\mathrm{V}\cdot\mathrm{s}}{\mathrm{A}\cdot\mathrm{m}}
svjetlosni fluks \Phi_\nu lumen lm \mathrm{cd}\cdot\mathrm{sr}
osvijetljenost E_\nu lux (luks) lx \frac{\mathrm{cd}\cdot\mathrm{sr}}{\mathrm{m}^2}
=\frac{\mathrm{lm}}{\mathrm{m}^2}
impuls p Njutnsekunda Ns \frac{\mathrm{kg}\cdot\mathrm{m}}{\mathrm{s}}
=\mathrm{N}\cdot\mathrm{s}
aktivnost radioaktivnog izvora A becquerel (bekerel) Bq \frac{1}\mathrm{s}
apsorbirana doza ionizirajućeg zračenja D grey (grej) Gy \frac{\mathrm{J}}{\mathrm{kg}}
entropija S džul po kelvinu J/K \frac{\mathrm{J}}{\mathrm{K}}

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Commons logo
Fizika portal
Odjeljak isključivo posvećen fizici
Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: