Matična ploča

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Za druga značenja pojma Ploča pogledajte Ploča (čvor).
Matična ploča
ASRock K7VT4A Pro Mainboard.jpg
ATX matična ploča
Spaja se na:
Standardni formati:
  • AT
  • ATX
  • microATX
Poznati proizvođači:
  • Intel
  • Gigabyte
  • ASUS
  • MSI
  • Ostali

Matična ploča je glavna printana poluprovodnička ploča koja omogućava komunikaciju između ostalih hardverskih dijelova u računaru.

Praktično, matična ploča je dom za ostale komponente. Ona direktno utiče na performanse računara shodno mogućnostima njenog čipseta, socketa i kvaliteti ostalih dijelova na ploči. Matične ploče su mnogo uznapredovale, tako da je danas sasvim uobičajeno da matična ploča ima već ugrađen zvučni čip, grafički čip, mrežni čip, USB priključke, pa čak i procesor, dok su floppy kontroleri već odavno uobičajeni, iako su prije i oni bili odvojeni.

Kako radi matična ploča?[uredi | uredi izvor]

Jedan od najvažnijih dijelova matične ploče je sabirnica. Preko sabirnice idu svi podaci, te tako komponente međusobno komuniciraju. Brzina sabirnice se mjeri u MHz-ima (megahercima). Što je veća brzina to se više podataka istovremeno može prenijeti. Najbitnija sabirnica je FSB sabirnica, koja povezuje Northbridge i CPU, a kako memorija ide preko Northbridge-a FSB-ova brzina može dramatično povećati performanse računara. Osim FSB-a, postoje i druge sabirnice:

  • Memorijska sabirnica spaja Northbridge sa memorijom
  • IDE sabirnica spaja Southbridge sa hard diskovima ili CD/DVD uređajima
  • AGP sabirnica spaja grafičku kartu sa memorijom i CPU
  • PCI sabirnica spaja PCI slotove sa Southbridge-om, također PCI sabirnicu koristi novi PCI Express (koji se nameće kao zamjena za PCI i AGP)

Dijelovi matične ploče[uredi | uredi izvor]

Maticnaploca.jpg

  • Čipset: Glavni dio koji veže sve ostale dijelove sa procesorom, te šalje glavnom procesoru (CPU) informacije ostalim dijelovima. Sastoji se od dva dijela:
    • NorthBridge: NorthBridge je direktno povezan sa procesorom preko FSB-a (eng. Front Side Bus ili sabirnica) što omogućava brzu dostupnost podataka iz memorije i grafičke kartice. Od njega najviše zavise performanse matične ploče. Integrisan je na matičnu ploču što znači da se ne može mijenjati, ali njegova voltaža i performanse se mogu mijenjati kroz BIOS ili softverski.
    • Southbridge: Southbridge je sporiji od Northbridge-a te sve informacije iz procesor-a idu prvo preko Northbridge-a pa tek onda na Southbridge koji je sabirnicama spojen na PCI, USB, zvučni čip, SATA i PATA konektore itd.
  • Socket: Socket određuje koji procesor se može ugraditi u matičnu ploču. Nemoguće je staviti AMD procesor u matičnu ploču koja podržava Intel socket (i čipset). Najkorišteniji socketi danas su:
    • Socket 478 - Stariji Pentium i Celeron procesori
    • Socket LGA775 - Novi Intel Pentium 4 procesori
    • Socket A - Stari AMD Athlon procesori
    • Socket 754 - AMD Sempron i neki AMD Athlon procesori
    • Socket 939 - Brzi i jako korišteni AMD Athlon 64-bitni procesori
    • Socket AM2 - Zamjena za socket 754 i 939, koristi DDR2 memoriju
  • BIOS: Basic Input/Output System (BIOS) kontroliše osnovne funkcije računara i svaki put provjerava svoje stanje prilikom paljenja računara.
  • Memorijski slotovi: Služe kao dom za RAM memoriju, obično ih ima više.
  • PCI utor: PCI (eng. Peripheral Component Interconnect) konektori za zvučne, TV, mrežne, i nekada i grafičke karte.
  • AGP utor: eng. Accelerated Graphics Port (AGP), konektor isključivo namijenjen za grafičke karte, karakteriše ga veća brzina od PCI-a.
  • IDE konektori: eng. Integrated Drive Electronics (IDE), služi za spajanje PATA hard diskova, optičkih uređaja (DVD/CD-ROM/RW); obično se nalaze dva konektora.
  • SATA konektori: eng. Serial Advanced Technology Attachment (SATA) je nešto novijeg datuma nego PATA, služi za konektovanje SATA hard diskova i logično donosi bolje mogućnosti; sam konektor je nešto manji i praktičniji.
  • USB priključci: eng. Universal Serial Bus (USB) služi za priključivanje vanjskih uređaja (printera, memorijskih stickova itd.). Najnoviji standard je USB 3.0.
  • Legacy konektori: Riječ je o prevaziđenim konektorima (serijskom i paralelnom), ali su još uvijek tu radi podrške starim uređajima iako se sve manje koriste. Odlikuje ih mala brzina.
  • Konektori za periferije: Konektori za miš i tastaturu su također veoma stari i nisu se previše mijenjali. Danas se miševi i tastature (rjeđe) sve više proizvode za USB standard.
  • CMOS baterija: Pamti neke vitalne i osnovne postavke. U sebi sadrži i sistemski sat koji pamti tačno vrijeme i kada je računar ugašen.
  • Integrisani dijelovi: Većina ploča danas ima već ugrađene zvučne, mrežne pa i grafičke čipove.
  • Naponski konektor: Preko njega matična ploča dobija struju (od napojne jedinice), te je raspodjeljuje ostalim dijelovima na matičnoj ploči.

Oblici matičnih ploča[uredi | uredi izvor]

Način komuniciranja između svih dijelova u računaru

Vremenom su se pojavljivali razni standardi za matične ploče, odnosno Form Factor koji određuje oblik i veličinu matične ploče, te njen način funkcionisanja i mogućnosti. Danas je uobičajen ATX standard, dok imamo i njegovu mikro varijantu mATX za ploče namijenjene manjim kućištima, dok je obična ATX ploča nešto veća. Također, postoji stari AT standard koji je osnova ATX-a, ali se danas više ne proizvode matične ploče za taj standard. Najnoviji standard je Intelov BTX format matičnih ploča.

Spisak svih formata ploča[uredi | uredi izvor]

  • PC/XT - Izvorni standard koga je propisao IBM za prve kućne računare, IBM-PC. Nije podlijegao zakonskoj zaštiti tako da je vremenom napravljeno mnogo klonova IBM-PC-a.
  • AT form factor (Advanced Technology) - Prvi 'form factor' koji je masovno korišten. Bio je nasljednik PC/XT-a. Ovaj format je bio popularan u vrijeme 386 računara. Sve do pojave ATX-a bio je glavni format za matične ploče.
  • Baby AT - Nasljednik AT matičnih ploča, manjih dimenzija, većinom dolazio bez AGP utora.
  • ATX - Nastao je evolucijom AT formata. ATX je najviše korišteni format kod matičnih ploča, još uvijek u aktivnoj upotrebi.
  • Mini-ATX - Istovjetan kao i ATX, samo manjih dimenzija (za manja kućišta).
  • microATX - Isto vrijedi i za microATX, ovaj put samo još manjih dimenzija.
  • FlexATX - Podstandard microATX-a, omogućuje prilagodljiv dizajn matične ploče, namijenjen za specijalizovane računare.
  • LPX - Osmislio ga je Western Digital. Ovaj format koriste velike OEM kompanije.
  • Mini LPX - Umanjena verzija LPX-a.
  • NLX - 'nisko-profilna' matična ploča, iako nikad nije dostigla neku veću popularnost.
  • BTX (Balanced Technlogy Extended) - Najnoviji standard koga je propisao Intel, vjerovatno nasljednik ATX-a.
  • microBTX i picoBTX - Smanjeni BTX standardi.
  • Mini-ITX - Osmislila ga VIA, veoma sićušan i prilagodljiv, stavlja se u veoma tanka kućišta.
  • WTX (računarstvo) (Workstation Technlogy Extended) - Veliki format matičnih ploča, dizajniran za velike radne stanice, obično imaju više utora za procesor ili hard disk.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: