Toranj

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Najpoznatiji toranj: Eiffelov toranj

Toranj je, u širem smislu, svaka ljudska tvorevina (građevina) koja je viša nego što je široka, izgrađen često na veoma maloj osnovi; u užem smislu, to je visok arhitektonski objekt različitog tipa i raznovrsne namjene. Tornjevi se grade upravo zbog njihove visine koja im daje različite prednosti, te mogu biti samostalni (Eiffelov toranj u Parizu) ili dio većeg arhitektonskog kompleksa (Krivi toranj u Pisi).

Etimologija[uredi | uredi izvor]

Tor je izvedena rječ iz latinskog turris, koja opet vuče korijene iz grčkog τύρσις a povezana je s pred-indoeuropskim mediteranskim jezicima, prije svega s ilirskim toponimom Βου-δοργίς. lidijskim Τύρρα, Τύρσα, što se veže s narodom Tirencima (Τυρρήνιοι) ali i Tuski (*Turs-ci), što je bio grčki i latinski naziv za Etrušćane.

Historija[uredi | uredi izvor]

Tornjevi se koriste još od prahistorije. Najstariji poznati tornjevi su kružni tornjevi na zidinama neolitskog grada Jeriha (8000. p. n. e.) i kasniji brojni mesopotamijski tornjevi. Neki od najstarijih sačuvanih primjera su strukture zvane broch u sjevernoj Škotskoj, koje su zapravo valjkaste kuće-tornjevi. Ovi i kasniji feničanski i starorimski primjeri dio su fortifikacijskog odbrambenog sistema te se nazivaju kulama. Kasnije se kule koriste i za druge svrhe (npr. sahat-kula pronađena u Mogadoru iz 1. vijeka p. n. e.) je izvedena od feničanskih i kartaških izvora. Rimljani su koristili oktogonalne tornjeve [1] kao element Dioklecijanove palače u Splitu, koja datira oko 300. godine, dok su Servianske zidine (4. vijek p. n. e.) i Aurelijanove zidine (3. vijeka) imali četvrtaste tornjeve. Kinezi koriste tornjeve kao integralni dio Kineskog zida za vrijeme dinastije Qin (210. p. n. e.).

U islamskoj arhitekturi, još od ranih građevina (Džamija u Samari), oni su važan dio džamije (minaret) s kojega se poziva na molitvu (ezav). Zanimljiv je nedovršeni Hassanov toranj u Maroku, koji je napušten 1199. god. i danas stoji samo kao spomenik.[2]

Toranj u ranokršćanstvu postaje važan dio kršćanskog graditeljstva (zvonik crkve), te kasnijih srednjovjekovnih dvoraca i gradova. Najpoznatiji srednjovjekovni toranj je Kosi toranj u Pisi izgrađen od 1173. do 1372. god.

Himalajski tornjevi su kameni tornjevi koji se većinom nalaze u Tibetu, a izgrađeni su u 14. i 15. vijeku[3]

Funkcija[uredi | uredi izvor]

Engleski srednjovjekovni opsadni toranj.

Strateške prednosti[uredi | uredi izvor]

Tornjevi su kroz historiju svojim vlasnicima omogućavali odbrambenu prednost omogućavajući im pogled na širu okolinu, uključujući i bojna polja. Uključivani su u odbrambene zidine (kula) ili su građeni u blizini potencijalnih meta (opsadni toranj). Danas, se tornjevi u ovoj svrsi mogu pronaći u zatvorima i vojnim kampovima.

Iskorištavanje gravitacije[uredi | uredi izvor]

Korištenjem slobodnog pada za pomjeranje predmeta ili tvari prema dolje, toranj se može koristiti za spremanje zrnastih ili tekućih tvari kao u silosima ili vodenim tornjevima, ali i kao nosač za bušenje zemljišta kao u naftnim tornjevima, te za testiranje (npr. testiranje bombi) ili kao platforme za dubinsko ronjenje i tornjevi za obuku vatrogasaca ili padobranaca. Skijaške skakaonice koriste istu ideju čime se rješava nedostatak prirodne planinske rampe za skokove.

Komunikacija[uredi | uredi izvor]

Komunikacijski CN toranj u Torontu je druga najviša građevina na svijetu.

U historiji su se jednostavni tornjevi poput svetionika, zvonika, sahat-kula, signalnih tornjeva i minareta koristili za komunikaciju preko većih daljina (jedan od najranijih modernih tornjeva ove vrste bio je Shukhov toranj). U novije vrijeme, za ovu funkciju, koriste se radio tornjevi i odašiljači za mobilnu komunikaciju, povećavajući raspon svog signala. CN toranj u Torontu (Kanada) je izgrađen kao komunikacijski toranj s mogućnošću da bude i odašiljač i repetitor. Oblikovan je također i kao turistička atrakcija, te se na njemu nalazi najviši vidikovac na 147. spratu.

Saobraćajna podrška[uredi | uredi izvor]

Tornjevi se također koriste kao nosači mostova, a mogu dostići visine najviših nebodera. Najčešće se koriste kao podrška za viseće mostove. Upotreba pilona, jednostavnih nosača u obliku tornja, je također jako važna za izgradnju željezničkih mostova, vijadukta za masovni transport i luka.

Podjela[uredi | uredi izvor]

Neboder[uredi | uredi izvor]

Moderna vrsta tornja, neboder, koristi manje prostora na zemlji (gabarita) u odnosu na kvadratni prostor unutar građevine. Neboderi se često ne svrstavaju u tornjeve, iako moraju imati oblik i konstrukciju tornja. U Britaniji, visoke stambene zgrade nazivaju toranjskim blokovima, a u Sjedinjenim Državama, neboderi Svjetskog trgovačkog centra imali su nadimak Twin Towers (Tornjevi blizanci), nadimak koji djele s Petronas tornjevima u Kuala Lumpuru.

Ostale vrste tornjeva[uredi | uredi izvor]


Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ C. Michael Hogan, "Dioklecijanova palača", Megalitski portal, A. Burnham ed, 6. augusta, 2007.
  2. ^ Justin McGuinness, Maroko - priručnik, turistički vodič iz 2003., str. 560. ISBN 1-903471-63-X
  3. ^ http://msnbc.msn.com/id/3474951 Dana Thomas, Toornjevi do neba, Newsweek, 15. novembra 2003.
Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: