Škotska
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
| Škotska Scotland Alba |
|||||||||||||||||||||||||||
|
|||||||||||||||||||||||||||
Škotska (galski: Alba) je nacija na sjeverozapadu Evrope i jedna od konstitutivnih država Ujedinjenog Kraljevstva. Zemlja zauzima sjevernu trećinu ostrva Velika Britanija i dijeli kopnenu granicu na jugu sa Engleskom, a ograničena je Sjevernim morem na istoku, Atlantikom na sjeveru i zapadu te Sjevernim kanalom i Irskim morem na jugozapadu.
Kraljevstvo Škotska je bilo nezavisna država do 1. maja 1707, kada je Aktom o ujedinjenju ušlo u zajednicu sa Kraljevinom Engleskom i stvorilo Kraljevinu Veliku Britaniju.
Sadržaj |
[uredi] Geografija
[uredi] Gradovi
Šest gradova poredanih po broju stanovnika:
[uredi] Političke regije (Pokrajine)
- Aberdeen
- Aberdeenshire
- Angus
- Argyll i Bute
- Clackmannanshire
- Dumfries i Galloway
- Dundee
- Istočni Ayrshire
- Istočni Dunbartonshire
- Istočni Lothian
- Istočni Renfrewshire
- na h-Eileanan Siar (Western Isles)
- Edinburgh
- Falkirk
- Fife
- Grad Glasgow
- Highland
- Inverclyde
- Midlothian
- Moray
- Sjeverni Ayrshire
- Sjeverni Lanarkshire
- Orkney
- Perth i Kinross
- Renfrewshire
- Scottish Borders
- Shetland
- Južni Ayrshire
- Južni Lanarkshire
- Striling
- Zapadni Dunbartonshire
- Zapadni Lothian
[uredi] Vodeni putevi
[uredi] Politika
Škotsku zakonodavnu vlast čini Škotski parlament, nakon što je 1998. vlada Tony Blaira potpisala Akt o Škotskoj (Scotland Act) o ponovnoj uspostavi parlamenta nakon 1707.
Na trećim parlamentarnim izborima 2007. pobjedu je odnijela Škotska nacionalna stranka (SNP) koja se zauzima za nezavisnost Škotske. SNP tvori manjinsku vladu na čelu s premijerom ("Prvi ministar") Alex Salmondom.
Zakonodavnu vlast također ima i parlament u Westminsteru, te ona može nadglasati zakone koje je usvojio Škotski parlament. Škotska nema svog državnog poglavara, na čelu Škotske je britanska kruna. Škotski parlament priprema referendum o nezavisnosti Škotske od Velike Britanije 2010.[citat potreban]
[uredi] Jezik
Među keltskim narječjima predrimskog razdoblja razlikovale su se sjeverna i južna grupa. Na takvoj dijalektskoj osnovi javlja se kasnije (5. vijek) gaelski. Sam keltsko-gaelski jezički kompleks diferencira se tokom srednjeg vijeka, pa se škotski idiom odvaja od irskog, s kojim je izvorno bio identičan. Nakon 13., i posebno 14. vijeka, uz samosvojan škotski gaelski jezik javlja se i posebno englesko narječje (s obiljem keltskih, nordijskih i starorimskih sastojina), škotski jezik u užem smislu ili lallans, koji kao razvijen književni jezik postupno postikuje sam gaelski idiom. Taj je govor, zapravo, predak današnjeg standardnog škotskog germanskog jezika kojeg poznajemo pod imenom "Scots". Od 18. vijeka zbog zajedničke historije Škotske i Engleske, engleski jezik uzima sve više maha i na njemu piše sve veći broj pisaca Škota. U posljednje vrijeme zapaža se određena obnova interesa za gaelsku književnost i rad.
U Škotskoj postoje 3 autohtona jezika:
- engleski; Jugoistočna Škotska je (sa sjeveroistočnom Engleskom) domovina modernog engleskog jezika.
- Scots; zapadnogermanski jezik srodan engleskom (razvijao se paralelno s engleskim jezikom u južnoj Škotskoj).
- škotski gaelski; keltski jezik srodan irskom gaelskom i manskom, a zadržao se u Škotskoj visoravni i na zapadnim ostrvima. Ne smije ga se zamijeniti s galskim koji je izumrli kontinentalni keltski jezik koji se govorio u današnjoj Francuskoj.
[uredi] Kultura
[uredi] Nacionalni simboli
[uredi] Ekonomija
[uredi] Zanimljivosti
[uredi] Poznati Škoti
[uredi] Vjera