Škotska

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Škotska
Scotland
Alba
Zastava Škotske Grb Škotske
(Zastava) (Grb)
Škotska u državi.
Država Ujedinjeno Kraljevstvo Ujedinjeno Kraljevstvo
Upravni oblik Konstitutivna država
Službeni jezik engleski
Glavni grad Edinburgh
Prvi ministar Alex Salmond
Površina 78.772 km²
Stanovništvo 5.144.200
Gustoća 65 stanovnika na km²
Pozivni broj +44
Web stranica

Škotska (galski: Alba) je nacija na sjeverozapadu Evrope i jedna od konstitutivnih država Ujedinjenog Kraljevstva. Zemlja zauzima sjevernu trećinu ostrva Velika Britanija i dijeli kopnenu granicu na jugu sa Engleskom, a ograničena je Sjevernim morem na istoku, Atlantikom na sjeveru i zapadu te Sjevernim kanalom i Irskim morem na jugozapadu.

Kraljevstvo Škotska je bilo nezavisna država do 1. maja 1707, kada je Aktom o ujedinjenju ušlo u zajednicu sa Kraljevinom Engleskom i stvorilo Kraljevinu Veliku Britaniju.

Sadržaj

[uredi] Geografija

[uredi] Gradovi

Šest gradova poredanih po broju stanovnika:

[uredi] Političke regije (Pokrajine)

[uredi] Vodeni putevi

[uredi] Politika

Škotski parlament u Edinburghu

Škotsku zakonodavnu vlast čini Škotski parlament, nakon što je 1998. vlada Tony Blaira potpisala Akt o Škotskoj (Scotland Act) o ponovnoj uspostavi parlamenta nakon 1707.

Na trećim parlamentarnim izborima 2007. pobjedu je odnijela Škotska nacionalna stranka (SNP) koja se zauzima za nezavisnost Škotske. SNP tvori manjinsku vladu na čelu s premijerom ("Prvi ministar") Alex Salmondom.

Zakonodavnu vlast također ima i parlament u Westminsteru, te ona može nadglasati zakone koje je usvojio Škotski parlament. Škotska nema svog državnog poglavara, na čelu Škotske je britanska kruna. Škotski parlament priprema referendum o nezavisnosti Škotske od Velike Britanije 2010.[citat potreban]

[uredi] Jezik

Među keltskim narječjima predrimskog razdoblja razlikovale su se sjeverna i južna grupa. Na takvoj dijalektskoj osnovi javlja se kasnije (5. vijek) gaelski. Sam keltsko-gaelski jezički kompleks diferencira se tokom srednjeg vijeka, pa se škotski idiom odvaja od irskog, s kojim je izvorno bio identičan. Nakon 13., i posebno 14. vijeka, uz samosvojan škotski gaelski jezik javlja se i posebno englesko narječje (s obiljem keltskih, nordijskih i starorimskih sastojina), škotski jezik u užem smislu ili lallans, koji kao razvijen književni jezik postupno postikuje sam gaelski idiom. Taj je govor, zapravo, predak današnjeg standardnog škotskog germanskog jezika kojeg poznajemo pod imenom "Scots". Od 18. vijeka zbog zajedničke historije Škotske i Engleske, engleski jezik uzima sve više maha i na njemu piše sve veći broj pisaca Škota. U posljednje vrijeme zapaža se određena obnova interesa za gaelsku književnost i rad.

U Škotskoj postoje 3 autohtona jezika:

  1. engleski; Jugoistočna Škotska je (sa sjeveroistočnom Engleskom) domovina modernog engleskog jezika.
  2. Scots; zapadnogermanski jezik srodan engleskom (razvijao se paralelno s engleskim jezikom u južnoj Škotskoj).
  3. škotski gaelski; keltski jezik srodan irskom gaelskom i manskom, a zadržao se u Škotskoj visoravni i na zapadnim ostrvima. Ne smije ga se zamijeniti s galskim koji je izumrli kontinentalni keltski jezik koji se govorio u današnjoj Francuskoj.

[uredi] Kultura

[uredi] Nacionalni simboli

[uredi] Ekonomija

[uredi] Zanimljivosti

[uredi] Poznati Škoti

[uredi] Vjera


Drugi jezici