Jersey

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Jersey
Bailiwick of Jersey, Bailliage de Jersey
Zastava Jerseya Grb Jerseya
Zastava Grb
Himna"Ma Normandie"
Položaj Jerseya
Glavni grad Saint Helier
Službeni jezik engleski, francuski
Državno uređenje  
 -  Lord Normandije Elizabeta II
 -  Guverner John Cheshire,
Nezavisnost Dio Ujedinjenog Kraljevstva 
Površina
 -  Ukupno 118,2 (-)
 -  Vode (%) 0
Stanovništvo
 -  Ukupno 88 000 (-)
 -  Gustoća stanovništva -/km2 
Valuta Jerseyska funta
Vremenska zona +1, ljeti +2
Internet domena .je
Pozivni broj 44 1534

Jersey je najveće i istovremeno sa najvećim brojem stanovnika ostrvo u grupi Kanalskih ostrva. Nalazi se u Engleskom kanalu (fr. La Manche), samo 20 km udaljeno od sjevernofrancuskog poluostrva Cotentin. Jersey je na glasu kao najsunčaniji od svih britanskih ostrva, a poznate su i njegove prostrane plaže. Glavni grad je Saint Helier .

Historija[uredi | uredi izvor]

Prije topljenja leda nakon zadnjeg ledenog doba, Kanalska ostrva su bili dio kopna i kao takvi bili su rano naseljeni. Najstariji nalazi potiču iz spilje La Cotte de St. Brelade. Od prvobitnih 50 megalitnih instalacija ostalo ih je još 15 i nekoliko menhira. Kanalska ostrva su nekada pripadali zemljama vojvode od Normandije. 1066. je vojvoda Vilijem Osvajač osvojio Englesku, a Kanalska ostrva su ostali u kraljevskom posjedu.

Jersey su 1940. osvojili Nijemci. Prije toga, oko 30.000 stanovnika Jerseya je evakuirano u Veliku Britaniju. U tom razdoblju su građene utvrde (bunkeri i sl.) duž obale. Tako su ostrva postali dio Atlantskog zida. Osim toga, prisilnim radom je domaće stanovništvo sagradilo "njemačku podzemnu bolnicu". Trebala je poslužiti liječenju njemačkih vojnika. Tokom gradnje bolnice, mnogo prisilnih radnika je poginulo. Invazija na Normandiju nije zahvatila Kanalska ostrva. Nije se htjelo zadržavati sa "nevažnim" ostrvima. Tako se dogodilo, da je okupacija ostrva trajala do njemačke kapitulacije 9. maja 1945 godine. Iz tog vremena postoje još mnoge zgrade i drugi objekti koji danas služe kao muzeji.

Vlada[uredi | uredi izvor]

Jersey nije dio Ujedinjenog kraljevstva i ne podliježe britanskom Parlamentu, ali je kraljevski posjed britanske krune i ima vlastito zakonodavstvo, upravu i svoj vlastiti, potpuno nezavisan porezni sistem koji, zahvaljujući niskim poreznim stopama, privlači investitore. Još jedan značajan izvor prihoda je uzgoj cvijeća. Među najvažnije izvozne proizvode spadaju goveda. Jersey spada u samoupravu Bailiwick of Jersey, pored kanalskih ostrva Minquiers i Ecréhous .

Političke podjele[uredi | uredi izvor]

Jersey nije u Evropskoj uniji, a u međunarodnim poslovima ga, temeljem ugovora i za honorar zastupa londonski Foreign Office. Kako nema vojsku, u slučaju potrebe braniće ga engleska vojska.

Geografija[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Privreda[uredi | uredi izvor]

Turizam ima veliku korist od položaja ostrva i zajedno sa financijskim uslugama je zadnjih godina istisnuo poljoprivredu sa prvog mjesta kao najvažnijeg izvora prihoda na ostrvu.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Pored engleskog na Jerseyu se danas još govori francuski sa normanskim dijalektom. Ovaj dijalekt domaće stanovništvo zove jersey-francuski, odnosno Jerriais. Dijalekt tako snažno odstupa od školskog francuskog, da ga mogu razumjeti samo stanovnici ostrva. Jersey-francuski više nije obavezan u školi, ali se može učiti fakultativno. U većini obitelji se više ne govori Jersey-francuski, pa je zato na pragu izumiranja.

Kultura[uredi | uredi izvor]

Na Jerseyu bi svakako trebalo posjetiti tamošnji zoološki vrt. Pored čopora orangutana imaju i veliku nastambu sa letipsima. U svjetskim razmjerama poznata je saradnja tog zoološkog vrta u uzgoju ugroženih vrsta.

Kod posjete jedne utvrde koja je izgrađena u moru ispred glavnog grada Jerseya Saint Heliera turistima savjetujemo oprez. Utvrdu čuva jedan vojnik, čija je zadaća da svakog dana u podne ispali hitac iz topa. Kako je riječ o topu teškom više tona, on za pomoć "regrutira" turiste koji obilaze tvrđavu.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: