Jersey

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jersey
Bailiwick of Jersey, Bailliage de Jersey
Zastava Jerseyja Grb Jerseyja
Zastava Grb
Himna"Ma Normandie"
Položaj Jerseyja na karti
Položaj Jerseyja
Glavni grad Saint Helier
Službeni jezik engleski, francuski
Državno uređenje  
• Lord Normandije
Charles III
• Guverner
John Cheshire
Zakonodavstvo  
Nezavisnost Dio Ujedinjenog Kraljevstva 
Površina
• Ukupno
118,2 km2 (-)
• Vode (%)
0
Stanovništvo
• Ukupno
88 000 (-)
-/km2 
Valuta Džerzijska funta
Vremenska zona +1, ljeti +2
Pozivni broj 44 1534
Internetska domena .je

Jersey je najveći i najjužniji otok u britanskoj skupini Kanalskih otoka (Engleski kanal), s najvećim brojem stanovnika. Nalazi se u Engleskom kanalu (fr. La Manche), udaljen 24 km od francuske obale; obuhvata 116 km² s 97 857 st. (2011; 105 500 st. prema procjeni 2017). S okolnim nenaseljenim otočićima Les Minquiers, Les Écréhous i drugima tvori samoupravni britanski krunski posjed (Bailiwick) Jersey. Pretežno nizinski reljef; teren se prema sjeveru lagano izdiže do 136 m visine; preovladava povrtlarstvo, voćarstvo, prehrambena industrija. U ekonomiji otokâ najvažniju ulogu imaju off-shore novčarski poslovi i turizam.[1]

Jersey je na glasu kao najsunčaniji od svih britanskih ostrva, a poznate su i njegove prostrane plaže. Glavni grad je Saint Helier.

Historija[uredi | uredi izvor]

Prije topljenja leda nakon zadnjeg ledenog doba, Kanalska ostrva su bili dio kopna i kao takvi bili su rano naseljeni. Najstariji nalazi potiču iz spilje La Cotte de St. Brelade. Od prvobitnih 50 megalitnih instalacija ostalo ih je još 15 i nekoliko menhira. Kanalska ostrva su nekada pripadali zemljama vojvode od Normandije. 1066. je vojvoda Vilijem Osvajač osvojio Englesku, a Kanalska ostrva su ostali u kraljevskom posjedu.

Jersey su 1940. osvojili Nijemci. Prije toga, oko 30.000 stanovnika Jerseyja je evakuirano u Veliku Britaniju. U tom razdoblju su građene utvrde (bunkeri i sl.) duž obale. Tako su ostrva postali dio Atlantskog zida. Osim toga, prisilnim radom je domaće stanovništvo sagradilo "njemačku podzemnu bolnicu". Trebala je poslužiti liječenju njemačkih vojnika. Tokom gradnje bolnice, mnogo prisilnih radnika je poginulo. Invazija na Normandiju nije zahvatila Kanalska ostrva. Nije se htjelo zadržavati sa "nevažnim" ostrvima. Tako se dogodilo, da je okupacija ostrva trajala do njemačke kapitulacije 9. maja 1945 godine. Iz tog vremena postoje još mnoge zgrade i drugi objekti koji danas služe kao muzeji.

Vlada[uredi | uredi izvor]

Jersey nije dio Ujedinjenog Kraljevstva i ne podliježe britanskom Parlamentu, ali je kraljevski posjed britanske krune i ima vlastito zakonodavstvo, upravu i svoj vlastiti, potpuno nezavisan porezni sistem koji, zahvaljujući niskim poreznim stopama, privlači investitore. Još jedan značajan izvor prihoda je uzgoj cvijeća. Među najvažnije izvozne proizvode spadaju goveda. Jersey spada u samoupravu Bailiwick of Jersey, pored kanalskih ostrva Minquiers i Ecréhous.

Političke podjele[uredi | uredi izvor]

Jersey nije u Evropskoj uniji, a u međunarodnim poslovima ga, temeljem ugovora i za honorar zastupa londonski Foreign Office. Kako nema vojsku, u slučaju potrebe braniće ga engleska vojska.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Privreda[uredi | uredi izvor]

Turizam ima veliku korist od položaja ostrva i zajedno sa financijskim uslugama je zadnjih godina istisnuo poljoprivredu sa prvog mjesta kao najvažnijeg izvora prihoda na ostrvu.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Pored engleskog na Jerseyju se danas još govori francuski sa normanskim dijalektom. Ovaj dijalekt domaće stanovništvo zove džerzijski francuski, odnosno Jerriais. Dijalekt tako snažno odstupa od školskog francuskog, da ga mogu razumjeti samo stanovnici ostrva. Džerzijski francuski više nije obavezan u školi, ali se može učiti fakultativno. U većini obitelji se više ne govori džerzijski francuski, pa je zato na pragu izumiranja.

Kultura[uredi | uredi izvor]

Na Jerseyju bi svakako trebalo posjetiti tamošnji zoološki vrt. Pored čopora orangutana imaju i veliku nastambu sa letipsima. U svjetskim razmjerama poznata je saradnja tog zoološkog vrta u uzgoju ugroženih vrsta.

Kod posjete jedne utvrde koja je izgrađena u moru ispred glavnog grada Jerseyja Saint Heliera turistima savjetujemo oprez. Utvrdu čuva jedan vojnik, čija je zadaća da svakog dana u podne ispali hitac iz topa. Kako je riječ o topu teškom više tona, on za pomoć "regrutira" turiste koji obilaze tvrđavu.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Kragić, Bruno, ured. (2021). "Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje". Zagreb: Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Pristupljeno 3. 2. 2023.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]