Poljska

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Republika Poljska
Rzeczpospolita Polska
Zastava Poljske Grb Poljske
Zastava Grb
Uzrečicanema
HimnaMazurek Dąbrowskiego
(poslušaj)
Položaj Poljske
Glavni grad Varšava
52°13′S 21°02′I / 52.217, 21.033
Službeni jezik poljski
Državno uređenje Republika
 -  Predsjednik Bronisław Komorowski
 -  Premijer Donald Tusk
Nezavisnost
 -  Priznato 11. novembar 1918
Površina
 -  Ukupno 312.679 (70.)
 -  Vode (%) 3.07
Stanovništvo
 -  Ukupno 38 485 779 [1] (34.)
 -  Gustoća stanovništva 123/km2 
BDP (PKM) 2010
 -  Ukupno $712,55 milijardi[2] 
 -  Per capita $18,072[2] 
Gini (2002) 34,5 
HDI (2007-) 0.880[3] (visok
Valuta Zlot (PLN) (100 groša)
Vremenska zona CET (UTC+1)
- ljeti CEST (UTC+2)
Topografija
 -  Najviša tačka Rysy
2 473 m. i. m.
 -  Najveća rijeka Visla
1 047 km
Internet domena .pl
Pozivni broj +48

Republika Poljska, država Evropske unije, koja se nalazi u srednjoj Evropi. Graniči s Njemačkom na zapadu, Češkom i Slovačkom na jugu, Ukrajinom i Bjelorusijom na istoku, te Litvom, Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kaliningradska Oblast) i Baltičkim morem na sjeveru.

Historija[uredi | uredi izvor]

Ime Polska, koje se pojavljuje sredinom 10. vijeka, dolazi od drevnog slavenskog plemena Polanie ("oni koji žive na polju", doslovno Poljaci), koje se naselilo u nizinama između Odre i Visle nakon pada Rimskog Carstva, u 5. vijeku.

Poljsko zlatno doba je 16. vijek kada se Poljska ujedinila s Litvom i bila jedna od glavnih evropskih sila pod dinastijom Jagelovića. Dinastija je propala 1572., a Poljska je ušla u dugo razdoblje ratova i opadanja moći. Zemlja je raskomadana 1772., 1793. i 1795. godine, kad je podijeljena između Rusije, Prusije i Austrije.

Poljska je opet uspostavljena kao neovisna država nakon 1. svjetskog rata. Godine 1939. podijeljena je nadvoje između Njemačke i Sovjetskog Saveza. Nakon 2. svjetskog rata, Poljska je dobila nova područja na zapadu, ali je izgubila dvostruko veća područja na istoku.

Zemlja je bila dio komunističkog Istočnog bloka pod kontrolom Sovjetskog Savezado 1980-ih godina, kada je krenuo pokret "Solidarnost", koji je pobijedio na parlamentarnim izborima 1989. godine, te je uvedena demokratija.

Poljska je 1999. godine ušla u savez NATO, a pridružila se Evropskoj Uniji 1. maja 2004.

Vlada[uredi | uredi izvor]

Sadašnji ustav Poljske donesen je 1997. godine.

Predsjednik države bira se na općim izborima svakih pet godina. On je šef države, najviši predstavnik zemlje u domaćim i međunarodnim pitanjima, te vrhovni zapovjednik oružanih snaga. Ima ovlasti da pod određenim okolnostima raspusti zakonodavna tijela i raspiše nove izbore.

Predsjednik vlade predsjeda Vijećem ministara, koje izvršava odluke zakonodavnih tijela. Predsjednika vlade imenuje predsjednik države uz odobrenje parlamenta, a najčešće je to vođa većinske stranke. Članove Vijeća ministara imenuje donji dom parlamenta.

Parlament ili Narodna skupština (Zgromadzenie Narodowe) ima Donji dom (Sejm) s 460 zastupnika i Senat (Senat) sa 100 zastupnika. Zastupnici se biraju svake četiri godine, većinskim sistemom glasanja po pokrajinama. Ustav kaže da manjine imaju dva zastupnička mjesta, te da stranke moraju imati barem 5% ukupnog broja glasova da bi ušle u parlament.

Glavne grane sudstva su Vrhovni sud (Sąd Najwyższy), čije suce imenuje predsjednik države na preporuku Državnog sudbenog vijeća na neograničeno vrijeme, i Ustavni sud (Trybunał Konstytucyjny), čije suce bira Sejm na mandat od devet godina.

Političke podjele[uredi | uredi izvor]

Mapa Poljske

Poljska se dijeli na 16 upravnih područja, vojvodstva (województwa, jednina województwo):

Geografija[uredi | uredi izvor]

Poljski reljef sastoji se gotovo isključivo od sjevernoevropske nizine s prosječnom nadmorskom visinom od 173 m, dok su na jugu Sudeti i Karkonosze), te Karpati i Tatra, gdje je najviši vrh Poljske, Rysy (2,499 m). Kroz nizinu teče nekoliko velikih rijeka - Visla, Odra i Varta. Poljska ima oko 9.300 jezera, uglavnom na sjeveru zemlje. Mazurija je najveće i najposjećenije jezersko područje u Poljskoj.

Poljska ima umjerenu klimu s hladnim, kišovitim i relativno oštrim zimama, te blagim ljetima s čestim pljuskovima.

Najveći gradovi su: Varšava, Kraków, Gdańsk, Poznań, Szczecin, Wroclaw. Osim njih, tu su i Babsk, Dziecinów, Jastrzębie-Zdrój, Jeruzal, Końskowola, Kurov, Padniewko, Sopot, Svjetohlovice, Tenczynek, Wieluń.

Privreda[uredi | uredi izvor]

Prije 2. svj. rata, privreda je uglavnom ovisila o poljoprivredi. Za vrijeme komunizma uvedena je sovjetska planska ekonomija s naglaskom na industriji. Krajem 1970-ih došlo je do velikih privrednih problema, zbog kojih je dijelom i propao komunizam.

Kad je pobijedila demokratija, uvedene su reforme radi prelaska na slobodno tržište. Nakon početne krize, privreda je ravnomjerno rasla, kao i privatizacija i strane investicije.

Strukturne promjene zdravstva, obrazovanja, penzijskog sistema i državne uprave izazvale su znatne porezne pritiske.

Bruto domaći proizvod stalno je rastao od 1993. do 2000. uz kraće usporavanje u 2001-2002. Približavanje članstva u Evropskoj Uniji opet je potaklo privredu, koje je u 2003. poraslo za 3,7%.

Predsjednički dvorac
Lot Polish Airlines poljska avionska kompanija
Vrhovni sud u Varšavi
Finansijski centar u Varšavi

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Stanovništvo Poljske je najgušće na jugu, a najrjeđe na sjeverozapadu i sjeveroistoku zemlje.

63% ljudi živi u gradovima (podatak iz 2001. godine). 42 grada imaju više od 100.000 stanovnika, a 6 gradova više od 500.000.

Poljska je nekad pokrivala mnogo naroda, kultura i vjera. Drugi svjetski rat i teritorijalni pomak na zapad homogenizirali su stanovništvo. Danas Poljaci čine 98% stanovnika, a glavne manjine su Nijemci, Ukrajinci i Bjelorusi.

Poljski, koji spada u zapadnu granu slavenskih jezika, službeni je jezik. Većina Poljaka (95%) su katolici, a 75% se računa kao aktivni katolici. Nekatoličkih 5% stanovništva uglavnom su pravoslavci i protestanti.

Kultura[uredi | uredi izvor]

Poljska je uglavnom dijelila sva razdoblja kulturnog razvitka Zapada. Renesansa je dovela do procvata poljske kulture, dok je reformacija ubrzala razvoj književnosti na poljskom. Francuska je kultura jako uticala na Poljsku u 18. i 19. vijeku. Ovo su samo neki od mnogobrojnih Poljaka koji su doprinijeli svjetskoj kulturi:

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Commons
Commons: Poljska
Wikivijesti
Wikivijesti: U rudniku "Halemba" poginula 23 rudara

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Główny Urząd Statystyczny. Baza Demografia. Ludność. Stan, ruch naturalny i wędrówki ludności w I kwartale 2014 r., stan na 31.03.2014. [1]
  2. ^ a b Poland.
  3. ^ [2]. The United Nations. Retrieved 05 October 2009.