Katowice
| Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori). Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon. |
| Katowice | |||
Središte Katowica |
|||
| Grb | Položaj | ||
|---|---|---|---|
|
|
|||
| Osnovne informacije | |||
| Država: | |||
| Stanovništvo: | 317.220 popis (2007) | ||
| Površina: | 164,67 km² | ||
| Gustoća: | 1.926 stanovnika na km² | ||
| Pozivni broj: | +48 32 | ||
| Poštanski broj: | 40-001, 40-999 | ||
| Administracija | |||
| Vrsta naselja: | Grad | ||
| Gradonačelnik: | Piotr Uszok | ||
| Web stranica: | |||
Katowice su značajan grad na jugu Poljske u historijskoj regiji Gornja Šleska, na rijekama Kłodnica i Rawa. Od 1999. Katowice su središte Šleskog vojvodstva, a do tada istoimenog vojvodstva Katowice. Danas su one razvile u industrijsku regiju Górnośląskie Zagłębie Przemysłowe i postaju središte velikog grada (metropole) Górnośląski Związek Metropolitalny, koji se širi oko Katowica. Populacija (mjerena u 2004. godini) iznosi 321,000 stanovnika, a cijela aglomeracija oko 3,5 miliona.
Sadržaj |
Historija [uredi]
Područje oko Katowica, Gornja Šleska (ponekad Silesija), bijaše naseljena od prastarih vremena. Prvi vladari pripadaju dinastiji Pjastovića koje su kasnije zamijenili Habsburgovci. Grad je osnovan u 19. vijeku, u periodu vladavine Prusa, a sam status zadobio je 1865. Naseljene Nijemcima, Šlesima, Židovima i Poljacima, Katowice postaju dio Druge Poljske republike, što je uslijedilo Šleskim ustankom koji je zahvatio ovo područje između 1918. i 1921. –U noći 16. na 18. osmog mjeseca godine 1919 slomljen je prvi šleski ustanak. Cijeli administrativni distrikt ušao je u zonu vojnih operacija. Nakon trećeg ustanka (slomljenog 2. maja 1921.) Poljska u 10 mjesecu dobija dio Gornje Šleske s Katowicama koje postaju glavni grad Šleske provincije, sa vlastitim seymom (vidi Poljaci) i blagajnom.
Grad svoj razvoj zahvaljuje velikim zalihama uglja u obližnjem planinskom području, što mu je omogućilo da razvije čeličnu industriju. U novije doba dolazi do ekonomskih reformi, teška industrija polako prepušta rudu malom biznisu.
Između godine 1953 i 1956 grad su poljski komunisti preimenovali u Stalinogród (Staljinov grad).
Distrikti [uredi]
|
I. Zespół dzielnic śródmiejskich
II. Zespół dzielnic północnych
III. Zespół dzielnic zachodnich |
IV. Zespół dzielnic wschodnich
V. Zespół dzielnic południowych
|
Također pogledajte [uredi]
Vanjski linkovi [uredi]
|
|||||