Gruzija
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
| Gruzija საქართველო Sakartvelo |
|||||
|
|||||
| Uzrečica: | |||||
| Himna: "Tavisupleba" | |||||
 |
|||||
| Glavni grad | Tbilisi |
||||
| Službeni jezik | gruzijski | ||||
| Nezavisnost • Priznato |
9. april 1991 |
||||
| Površina • Ukupno • Procenat vode |
69,700 km² km² (121.) |
||||
| Stanovništvo • Ukupno • Gustoća |
4,661,473 (117.) 64 /km² |
||||
| Valuta | gruzijski lari | ||||
| Vremenska zona | UTC +4 | ||||
| Internet domena | .ge | ||||
| Pozivni broj | +995 | ||||
Gruzija je država smještena na istočnoj obali Crnog mora, te većim dijelom leži na južnom Kavkazu i manjim dijelom na sjevernom Kavkazu, nastala je raspadom SSSR-a, referendumom 1991. Graniči s Rusijom na sjeveru i Turskom, Armenijom i Azerbejdžanom na jugu.
Sadržaj |
[uredi] Historija
[uredi] Vlada
Od ustava iz 1995. godine Gruzija je predsjednička republika s jednodomnim vrhovnim vijećem.
[uredi] Političke podjele
[uredi] Geografija
[uredi] Privreda
Privreda Gruzije je nakon raspada SSSR-a doživjela ogroman pad, a pokušaj privatizacije 1995. godine bio je neuspješan. Nakon opsežnih privrednih reformi i pomoći MMF-a gruzijska privreda pokazuje znakove oporavka, smanjena je inflacije te se otvaraju nova tržišta. Gruzijska privreda je vezana za turizam na Crnom moru, uzgoj agruma, čaja i grožđa, zatim eksploatacija mangana i bakra, te proizvodnja vina, hemikalija, tekstila i metala.
[uredi] Stanovništvo
Gruzija ima 4.693.892 stanovnika koji najvećim dijelom žive u Kolhidskoj nizini i Tbilisijskoj kotlini. Prema etničkoj pripadnosti 73,1% su Gruzijci, 8,1% Armenci, 6,3% Rusi, 5,7% Azeri, 3% Oseti, 1,8% Abhazi, 5% ostali. Prema religijskoj pripadnosti 65% su gruzijski pravoslavci, 11% muslimani, 10% ruski pravoslavci, 8% armenski pravoslavci, 6% ostali.
[uredi] Kultura
[uredi] Relevantni članci
[uredi] Vanjski linkovi
Afganistan • Armenija4) • Azerbejdžan1) • Bahrein • Bangladeš • Brunej • Butan • Egipat2) • Filipini • Gruzija1) • Indija • Indonezija3) • Irak • Iran • Istočni Timor3) • Izrael • Japan • Jemen • Jordan • Južna Koreja • Kambodža • Katar • Kazahstan1) • Kina • Kipar4) • Kirgistan • Kuvajt • Laos • Libanon • Maldivi • Malezija • Mijanmar • Mongolija • Nepal • Oman • Pakistan • Rusija1) • Saudijska Arabija • Singapur • Sirija • Sjeverna Koreja • Šri Lanka • Tadžikistan • Tajland • Turkmenistan • Turska1) • Ujedinjeni Arapski Emirati • Uzbekistan • Vijetnam
Teritorije:
Hong Kong • Makao • Palestina • Tajvan
Nepriznate države:
Abhazija • Južna Osetija • Nagorni Karabah • Sjeverni Kipar4), 5)
1) Djelomično u Evropi. 2) Smatra se i dijelom Afrike. 3) Smatra se i dijelom Okeanije. 4) Cijelom teritorijom na području Azije , ali politički i kulturno pripada Evropi. 5) Priznata samo od strane Turske.
Albanija • Andora • Armenija3) • Austrija • Azerbejdžan3) • Belgija • Bjelorusija • Bosna i Hercegovina • Bugarska • Crna Gora • Češka • Danska • Estonija • Finska • Francuska • Gruzija3) • Grčka • Holandija • Hrvatska • Irska • Island • Italija • Kazahstan3) • Kipar1) • Kosovo4) • Latvija • Lihtenštajn • Litvanija • Luksemburg • Mađarska • Makedonija • Malta • Moldavija • Monako • Norveška • Njemačka • Poljska • Portugal • Rumunija • Rusija3) • San Marino • Slovačka • Slovenija • Srbija • Španija • Švedska • Švicarska • Turska3) • Ujedinjeno Kraljevstvo • Ukrajina • Vatikan
Teritorije:
Akrotiri i Dhekelia • Ålandska ostrva • Gibraltar • Guernsey • Madeira ostrva2) • Ostrvo Man • Farska ostrva • Jersey • Jan Mayen • Svalbard
Nepriznate države i države pod upravom UN-a:
Pridnjestrovija • Sjeverni Kipar1)
1)U potpunosti u Aziji, ali kulturni i politički pripada Evropi. 2)U potpunosti u Africi, ali kulturni i politički pripada Evropi. 3)Najvećim dijelom u Aziji. 4)Nezavisnost proglašena jednostranim otcjepljenjem od Srbije 17.februara 2008.
