Ermenija
| Republika Ermenija
Հայաստանի Հանրապետություն
Hayastani Hanrapetutyun |
||||||
|---|---|---|---|---|---|---|
|
||||||
| Himna: "Mer Hayrenik" ("Naša domovina") |
||||||
 Položaj Ermenije
|
||||||
| Glavni grad | Erevan |
|||||
| Službeni jezik | ermenski | |||||
| Državno uređenje | ||||||
| - | Predsjednik | Serzh Sargsyan | ||||
| - | Premijer | Tigran Sargsyan | ||||
| Nezavisnost | 23. augusta, 1990. (od Sovjetskog Saveza) | |||||
| Površina | ||||||
| - | Ukupno | 29,800 km² (141) | ||||
| - | Vode (%) | 4.71 | ||||
| Stanovništvo | ||||||
| - | Ukupno | 3,215,800 Procjena 2005 (136) | ||||
| - | Gustoća stanovništva | 101/km2 | ||||
| Valuta | Dram (AMD) | |||||
| Vremenska zona | UTC+4 - ljeti (UTC+5) |
|||||
| Internet domena | .am | |||||
| Pozivni broj | +374 | |||||
Ermenija je mala zemlja smještena južno od Kavkaza, u planinama između Crnog mora i Kaspijskog jezera. Klima u Ermeniji je kontinentalna s malo padavina, najviše u proljeće i jesen.
Sadržaj |
[uredi] Historija
Ermenija je do 1454. godine bila moćno carstvo s bogatom kulturom i u jednom je razdoblju vladala čitavim područjem između Crnoga mora i Kaspijskog jezera. 301. je postala prva država koja je formalno preuzela kršćanstvo kao službenu državnu vjeru - 12 godina prije Rima. Izmjenjivale su se razne dinastije. Ipak, nakon što su je osvajali Parti, Rimljani, Mongoli, Arapi, Egipćani i Perzijanci, Ermenija je oslabjela, pa su je 1454. podijelili Otomansko Carstvo i Safavidska Perzija. Turske su carske, vojne i republikanske vlade između 1895. i 1923. godine, zbog straha što kršćanski Ermeni, pogotovo u I. svjetskom ratu, pomažu carskoj Rusiji, izvršile pokolje poznate kao Ermenski genocid, u kojima je život izgubio više od milion Ermena.
Perzijski je dio Ermenije 1828. pripojen Ruskom Carstvu, a 1920. Ermenija unutar Sovjetskog Saveza dobija status socijalističke republike. Spor sa susjednim Azerbejdžanom zbog armenske enklave Gorski Karabah potječe još od sovjetskog doba (1988.), a pojačao se nakon što je Ermenija postala neovisna država 1991. U maju 1994. potpisano je primirje, no status Gorskog Karabaha nije razrješen.
Kako se nije moglo ostvariti mirno rješenje i zbog turske blokade Ermenije, oslabila je privreda obiju država. Ermenija je i nakon raspada SSSR-a ostala članica Saveza nezavisnih država.
Ermenija je nastala 1988. godine izdvajanjem iz SSSR-a odnosno referendumom 1991. godine, a Ustavom iz 1995. godine postaje predsjednička republika. Zemljotres 1988. godine, privredna kriza početkom devedesetih, rat s Azerbejdžanom i ekonomska blokada od strane Turske i Azerbejdžana obilježili su noviju ermensku historiju i ostavilo posljedice na privredu koja se nakom 1992. godine počela oporavljati uvođenjem tržišne ekonomije i vraćanjem većine obradive zemlje seljacima.
[uredi] Vlada
Ermenija je višestranačka republika s jednim zakonodavnim domom. Trenutno su na vlasti koalicija tri stranke (konzervativna Republikanska Stranka, Ermenska Revolucionarna Federacija i Stranka Države Prava) koje podržavaju današnjeg predsjednika Roberta Kochariana.
[uredi] Političke podjele
Ermenija je administrativno podjeljena na 11 provincija:
[uredi] Geografija
[uredi] Privreda
[uredi] Stanovništvo
[uredi] Kultura
[uredi] Relevantni članci
[uredi] Literatura
- Halilović, Senahid. Pravopis bosanskoga jezika, KBD Preporod, Sarajevo, 1996., str. 228. Ermenija, str. 162. Armenija → Ermenija, str. 282. Jermenija → Ermenija.
[uredi] Vanjski linkovi
|
|||||||||||||||||
|
|||||
|
||||||||||
