Armenija
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
| Republika Armenija Հայաստանի Հանրապետություն Hayastani Hanrapetutyun |
|||||
|
|||||
| Uzrečica: | |||||
| Himna: "Mer Hayrenik" ("Naša domovina") |
|||||
 |
|||||
| Glavni grad | Erevan |
||||
| Službeni jezik | armenski | ||||
| Nezavisnost • Priznato |
23. augusta, 1990. (od Sovjetskog Saveza) |
||||
| Površina • Ukupno • Procenat vode |
29,800 km² km² (141) 4.71 |
||||
| Stanovništvo • Ukupno • Gustoća |
3,215,800 Procjena 2005 (136) 101 /km² |
||||
| Valuta | Dram (AMD) | ||||
| Vremenska zona | UTC+4 - ljeti (UTC+5) |
||||
| Internet domena | .am | ||||
| Pozivni broj | +374 | ||||
Armenija je mala zemlja smještena južno od Kavkaza, u planinama između Crnog mora i Kaspijskog jezera. Klima u Armeniji je kontinentalna s malo padavina, najviše u proljeće i jesen.
Sadržaj |
[uredi] Historija
Armenija je do 1454. godine bila moćno carstvo s bogatom kulturom i u jednom je razdoblju vladala čitavim područjem između Crnoga mora i Kaspijskog jezera. 301. je postala prva država koja je formalno preuzela kršćanstvo kao službenu državnu vjeru - 12 godina prije Rima. Izmjenjivale su se razne dinastije. Ipak, nakon što su je osvajali Parti, Rimljani, Mongoli, Arapi, Egipćani i Perzijanci, Armenija je oslabjela, pa su je 1454. podijelili Otomansko Carstvo i Safavidska Perzija. Turske su carske, vojne i republikanske vlade između 1895. i 1923. godine, zbog straha što kršćanski Armenci, pogotovo u I. svjetskom ratu, pomažu carskoj Rusiji, izvršile pokolje poznate kao Armenski genocid, u kojima je život izgubio više od milion Armenaca.
Perzijski je dio Armenije 1828. pripojen Ruskom Carstvu, a 1920. Armenija unutar Sovjetskog Saveza dobiva status socijalističke republike. Spor sa susjednim Azerbejdžanom zbog armenske enklave Gorski Karabah potječe još od sovjetskog doba (1988.), a pojačao se nakon što je Armenija postala neovisna država 1991. U maju 1994. potpisano je primirje, no status Gorskog Karabaha nije razrješen.
Kako se nije moglo ostvariti mirno rješenje i zbog turske blokade Armenije, oslabila je privreda obiju država. Armenija je i nakon raspada SSSR-a ostala članica Saveza nezavisnih država.
Armenija je nastala 1988. godine izdvajanjem iz SSSR-a odnosno referendumom 1991. godine, a Ustavom iz 1995. godine postaje predsjednička republika. Zemljotres 1988. godine, privredna kriza početkom devedesetih, rat s Azerbejdžanom i ekonomska blokada od strane Turske i Azerbejdžana obilježili su noviju Armensku historiju i ostavilo posljedice na privredu koja se nakom 1992. godine počela oporavljati uvođenjem tržišne ekonomije i vraćanjem većine obradive zemlje seljacima.
[uredi] Vlada
Armenija je višestranačka republika s jednim zakonodavnim domom. Trenutno su na vlasti koalicija tri stranke (konzervativna Republikanska Stranka, Armenska Revolucionarna Federacija i Stranka Države Prava) koje podržavaju današnjeg predsjednika Roberta Kochariana.
[uredi] Političke podjele
Armenija je administrativno podjeljena na 11 provincija:
[uredi] Geografija
[uredi] Privreda
[uredi] Stanovništvo
[uredi] Kultura
[uredi] Relevantni članci
[uredi] Vanjski linkovi
Afganistan • Armenija4) • Azerbejdžan1) • Bahrein • Bangladeš • Brunej • Butan • Egipat2) • Filipini • Gruzija1) • Indija • Indonezija3) • Irak • Iran • Istočni Timor3) • Izrael • Japan • Jemen • Jordan • Južna Koreja • Kambodža • Katar • Kazahstan1) • Kina • Kipar4) • Kirgistan • Kuvajt • Laos • Libanon • Maldivi • Malezija • Mijanmar • Mongolija • Nepal • Oman • Pakistan • Rusija1) • Saudijska Arabija • Singapur • Sirija • Sjeverna Koreja • Šri Lanka • Tadžikistan • Tajland • Turkmenistan • Turska1) • Ujedinjeni Arapski Emirati • Uzbekistan • Vijetnam
Teritorije:
Hong Kong • Makao • Palestina • Tajvan
Nepriznate države:
Abhazija • Južna Osetija • Nagorni Karabah • Sjeverni Kipar4), 5)
1) Djelomično u Evropi. 2) Smatra se i dijelom Afrike. 3) Smatra se i dijelom Okeanije. 4) Cijelom teritorijom na području Azije , ali politički i kulturno pripada Evropi. 5) Priznata samo od strane Turske.
Albanija • Andora • Armenija3) • Austrija • Azerbejdžan3) • Belgija • Bjelorusija • Bosna i Hercegovina • Bugarska • Crna Gora • Češka • Danska • Estonija • Finska • Francuska • Gruzija3) • Grčka • Holandija • Hrvatska • Irska • Island • Italija • Kazahstan3) • Kipar1) • Kosovo4) • Latvija • Lihtenštajn • Litvanija • Luksemburg • Mađarska • Makedonija • Malta • Moldavija • Monako • Norveška • Njemačka • Poljska • Portugal • Rumunija • Rusija3) • San Marino • Slovačka • Slovenija • Srbija • Španija • Švedska • Švicarska • Turska3) • Ujedinjeno Kraljevstvo • Ukrajina • Vatikan
Teritorije:
Akrotiri i Dhekelia • Ålandska ostrva • Gibraltar • Guernsey • Madeira ostrva2) • Ostrvo Man • Farska ostrva • Jersey • Jan Mayen • Svalbard
Nepriznate države i države pod upravom UN-a:
Pridnjestrovija • Sjeverni Kipar1)
1)U potpunosti u Aziji, ali kulturni i politički pripada Evropi. 2)U potpunosti u Africi, ali kulturni i politički pripada Evropi. 3)Najvećim dijelom u Aziji. 4)Nezavisnost proglašena jednostranim otcjepljenjem od Srbije 17.februara 2008.
| Savez nezavisnih država SND |  |
| Armenija | Azerbejdžan | Bjelorusija | Gruzija | Kazahstan | Kirgistan | Moldavija | Rusija | Tadžikistan | Turkmenistan | Ukrajina | Uzbekistan | |
