Azerbejdžan
| Republika Azerbejdžan
Azərbaycan Respublikası
|
||||||
|---|---|---|---|---|---|---|
|
||||||
| Himna: "Azərbaycan marşı" ("Azerbejdžanski marš") |
||||||
|
Položaj Azerbejdžana
|
||||||
| Glavni grad | Baku |
|||||
| Službeni jezik | Azerbejdžanski | |||||
| Državno uređenje | ||||||
| - | Predsjednik | Ilham Aliyev | ||||
| - | Premijer | Artur Rasizade | ||||
| Nezavisnost | 30. augusta, 1990. (od Sovjetskog Saveza) | |||||
| Površina | ||||||
| - | Ukupno | 86,600 km² (114) | ||||
| - | Vode (%) | 1.6 | ||||
| Stanovništvo | ||||||
| - | Ukupno | 9,165,000[1] (89) | ||||
| - | Gustoća stanovništva | 106/km2 | ||||
| Valuta | Manat (AZN) | |||||
| Vremenska zona | UTC+4 - ljeti (UTC+5) |
|||||
| Internet domena | .az | |||||
| Pozivni broj | +994 | |||||
Azerbejdžan (azerbejdžanski: Azərbaycan Respublikası) je država koja se nalazi na granici Evrope i Azije. Graniči sa Rusijom, Gruzijom, Armenijom, Iranom, i Turskom. Ukupna površina Azerbejdžana je 86.600 kvadratnih kilometara. Glavni grad države je Baku. Ukupno stanovništvo (prema procjeni iz 2011.) je 9.165.000[1]. Nezavisna je država od 1991 godine, a prije toga je bio republika u okviru Sovjetskog Saveza.
Azerbejdžanski jezik kojim govori većina stanovništva je član turkijske jezične skupine (najpoznatiji član ove skupine je turski). Najzastupljenija religija je Islam, a većina muslimana u Azerbejdžanu su šijiti.
Sadržaj |
Geografija [uredi]
Azerbejdžan je najveća država u regionu južnog Kavkaza, i nalazi se na prijelazu između jugozapadne Azije i istočne Evrope, te se može smatrati Evroazijskom zemljom. Državna teritorija se prostire između 38° i 42° sjeverne geografske širine i 44° i 51° istočne geografske dužine, na površini od 86.600 km². Prostire se u pravcu sjever jug u dužini od 400 km, a od zapada ka istoku 500 km.
Ukupna dužina međunarodnih granica iznosi 2.648 km. Na sjeveru se graniči sa Rusijom (Dagestan - 390 km), na sjeverozapadu sa Gruzijom (480 km), na zapadu je Jermenija (1.007 km), na jugu Iran (765 km) i na krajnjem sjeverozapadu Nahičevana je međunarodna granica sa Turskom (15 km).[23] Na istoku Azerbejdžan izlazi na obale Kaspijskog jezera, a dužina obalne linije je 456 km.
U fizičko-geografskom smislu Azerbejdžan se može podijeliti na tri cjeline:
- Kapijsko primorje na istoku;
- Visoke planine - Veliki Kavkaz na severu i severozapadu, Mali Kavkaz na zapadu, Tališke planine na jugu;
- Nizije - Kursko-Araksinska u centralnom dijelu i Lenkoranska na jugu zemlje.
Demografija [uredi]
Jezik [uredi]
Službeni jezik: azerbejdžanski.
Jezici: azerbejdžanski (95%), ruski, jermenski (Gorski Karabah).
Religija [uredi]
Religija: Islam (96%).
Etničke grupe [uredi]
- Azerbejdžanci 9.000.000 (95%)
- Rusi 141.000
- Jermeni 120.000 (Gorski Karabah)
Također pogledajte [uredi]
- Azerbejdžanska sovjetska socijalistička republika
- Vojska Azerbejdžana
- Džeki
- Saobraćaj u Azerbejdžanu
- Azerbejdžanski pasoš
- Popis gradova u Azerbejdžanu
- Azerbejdžan na Olimpijskim igrama
- Predsjednik Azerbejdžana
Reference [uredi]
|
|||||||||||||||||
|
|||||||||||||
|
|||||
| U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: |