Kuvajt

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Kuvajt
دولة الكويت
Dawlât al-Kuwayt
Zastava Kuvajta Grb Kuvajta
Zastava Grb
Himna"Al-našid al-watani"
Položaj Kuvajta
Glavni grad Kuvajt
Službeni jezik arapski
Državno uređenje  
 -  Emir Džabir al-Sabah
 -  Predsjednik vlade Sabah al-Sabah
Nezavisnost Od Ujedinjenog Kraljevstva 9. juna 1961
Površina
 -  Ukupno 17,818 (152.)
Stanovništvo
 -  Ukupno 2,041,961 (141.)
 -  Gustoća stanovništva 115/km2 
Valuta dinar
Vremenska zona +3
Internet domena .kw
Pozivni broj +965

Kuvajt je država u jugozapadnoj Aziji. Nalazi se na arapskom poluotoku i na istoku izlazi na Perzijski zaliv. Graniči na sjeveru s Irakom, a na jugu sa Saudijskom Arabijom. Većinu zemlje čini ravna pustinja. Službeni naziv je Država Kuvajt. Glavni grad je Kuvajt.

Historija[uredi | uredi izvor]

Najpoznatiji događaj nedavne historije Kuvajta je sukob sa susjednim Irakom. Irak i Kuvajt bili su saveznici tokom iransko-iračkog rata u osamdesetima, ali u augustu 1990. Irak je pod vodstvom Saddama Huseina napao i okupirao Kuvajt. U februaru 1991. međunarodna koalicija na čelu s SAD-om oslobodila je zemlju koja je od tada jedan od glavnih saveznika Sjedinjenih Država u regiji. Tokom američke invazije Iraka 2003. Kuvajt je bio jedina arapska država koja je javno podržala intervenciju.

Vlada[uredi | uredi izvor]

U politici Kuvajta od sredine 18. vijeka dominantnu ulogu ima obitelj al-Sabah, iz koje je i trenutni emir. Nakon oslobođenja od iračke okupacije zemlja se donekle demokratizirala, iako je biračko pravo ograničeno na trećinu muške populacije.

Političke podjele[uredi | uredi izvor]

Kuvajt je podijeljen na 6 guvernmana ili provincija (arapski: muhafazat, jednina - muhafadhah), mada kuvajtska vlada preferira naziv guvernman. Guvernmanima upravlja guverner. Kuvajtski guvernmani su:

  • Al Ahmadi
  • Al Farwaniyah
  • Al Asimah
  • Al Jahra
  • Hawalli
  • Mubarak Al-Kabeer

Glavni grad je Kuvajt. Značajniji gradovi Kuvajta su:

  • Jahrah
  • Salmiya
  • Hawalli
  • Shuwaikh

koji predstavljaju važne privredne i industrijske centre Kuvajta.

Grad Kuvajt

Geografija[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Privreda[uredi | uredi izvor]

Privredom Kuvajta dominira nafta koja čini 90% vrijednosti izvoza i 50% BDP-a. Prihodi od nafte omogućili su nastanak socijalne države po evropskom uzoru, ali i privukli brojne legalne i ilegalne imigrante iz šire regije.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Velika većina stanovništva su Arapi, ostatak čine doseljenici iz Indije, Bangladeša, Pakistana i Filipina. Islam je najzastupljenija religija, a omjer Sunita i Šiita je otprilike 70:30.

Kultura[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Službena stranica Kuvajta
CIA World Factbook
Privreda Kuvajta


Noia 64 apps locale.png Nedovršeni članak Kuvajt koji govori o državama treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: