Kuvajt
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
| Kuvajt دولة الكويت Dawlât al-Kuwayt |
|||||
|
|||||
| Uzrečica: | |||||
| Himna: "Al-našid al-watani" | |||||
 |
|||||
| Glavni grad | Kuvajt |
||||
| Službeni jezik | arapski | ||||
| Nezavisnost • Priznato |
Od Ujedinjenog Kraljevstva 9. juna 1961. |
||||
| Površina • Ukupno • Procenat vode |
17,818 km² (152.) |
||||
| Stanovništvo • Ukupno • Gustoća |
2,041,961 (141.) 115 /km² |
||||
| Valuta | dinar | ||||
| Vremenska zona | +3 | ||||
| Internet domena | .kw | ||||
| Pozivni broj | +965 | ||||
Kuvajt je država u jugozapadnoj Aziji. Nalazi se na arapskom poluotoku i na istoku izlazi na Perzijski zaliv. Graniči na sjeveru s Irakom, a na jugu sa Saudijskom Arabijom. Većinu zemlje čini ravna pustinja. Službeni naziv je Država Kuvajt. Glavni grad je Kuvajt.
Sadržaj |
[uredi] Historija
Najpoznatiji događaj nedavne historije Kuvajta je sukob sa susjednim Irakom. Irak i Kuvajt bili su saveznici tokom iransko-iračkog rata u osamdesetima, ali u augustu 1990. Irak je pod vodstvom Saddama Huseina napao i okupirao Kuvajt. U februaru 1991. međunarodna koalicija na čelu s SAD-om oslobodila je zemlju koja je od tada jedan od glavnih saveznika Sjedinjenih Država u regiji. Tokom američke invazije Iraka 2003. Kuvajt je bio jedina arapska država koja je javno podržala intervenciju.
[uredi] Vlada
U politici Kuvajta od sredine 18. vijeka dominantnu ulogu ima obitelj al-Sabah, iz koje je i trenutni emir. Nakon oslobođenja od iračke okupacije zemlja se donekle demokratizirala, iako je biračko pravo ograničeno na trećinu muške populacije.
[uredi] Političke podjele
Kuvajt je podijeljen na 6 guvernmana ili provincija (arapski: muhafazat, jednina - muhafadhah), mada kuvajtska vlada preferira naziv guvernman. Guvernmanima upravlja guverner. Kuvajtski guvernmani su:
- Al Ahmadi
- Al Farwaniyah
- Al Asimah
- Al Jahra
- Hawalli
- Mubarak Al-Kabeer
Glavni grad je Kuvajt. Značajniji gradovi Kuvajta su:
- Jahrah
- Salmiya
- Hawalli
- Shuwaikh
koji predstavljaju važne privredne i industrijske centre Kuvajta.
[uredi] Geografija
[uredi] Privreda
Privredom Kuvajta dominira nafta koja čini 90% vrijednosti izvoza i 50% BDP-a. Prihodi od nafte omogućili su nastanak socijalne države po evropskom uzoru, ali i privukli brojne legalne i ilegalne imigrante iz šire regije.
[uredi] Stanovništvo
Velika većina stanovništva su Arapi, ostatak čine doseljenici iz Indije, Bangladeša, Pakistana i Filipina. Islam je najzastupljenija religija, a omjer Sunita i Šiita je otprilike 70:30.
[uredi] Kultura
[uredi] Relevantni članci
[uredi] Vanjski linkovi
Službena stranica Kuvajta
CIA World Factbook
Privreda Kuvajta
Afganistan • Armenija4) • Azerbejdžan1) • Bahrein • Bangladeš • Brunej • Butan • Egipat2) • Filipini • Gruzija1) • Indija • Indonezija3) • Irak • Iran • Istočni Timor3) • Izrael • Japan • Jemen • Jordan • Južna Koreja • Kambodža • Katar • Kazahstan1) • Kina • Kipar4) • Kirgistan • Kuvajt • Laos • Libanon • Maldivi • Malezija • Mijanmar • Mongolija • Nepal • Oman • Pakistan • Rusija1) • Saudijska Arabija • Singapur • Sirija • Sjeverna Koreja • Šri Lanka • Tadžikistan • Tajland • Turkmenistan • Turska1) • Ujedinjeni Arapski Emirati • Uzbekistan • Vijetnam
Teritorije:
Hong Kong • Makao • Palestina • Tajvan
Nepriznate države:
Abhazija • Južna Osetija • Nagorni Karabah • Sjeverni Kipar4), 5)
1) Djelomično u Evropi. 2) Smatra se i dijelom Afrike. 3) Smatra se i dijelom Okeanije. 4) Cijelom teritorijom na području Azije , ali politički i kulturno pripada Evropi. 5) Priznata samo od strane Turske.
|
|
 |
|---|---|
|
Alžir | Bahrein | Džibuti | Egipat | Irak | Jemen | Jordan | Katar | Komori | Kuvajt | Libanon | Libija | Maroko | Mauritanija | Oman | Palestina | Saudijska Arabija | Somalija | Ujedinjeni Arapski Emirati | Sudan | Sirija | Tunis |
|
Nedovršeni članak Kuvajt koji govori o državama treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
