Bakar

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Info
Ovo je glavno značenje pojma Bakar. Za druga značenja, pogledajte Bakar (čvor).
Bakar
[Ar] 3d104s1 29Cu
   
Periodni sistem elemenata
Općenito
Hemijski element, Simbol, Atomski broj Bakar, Cu, 29
Serija Prijelazni metali
Grupa, Perioda, Blok 11, 4, d
Izgled crvenkastog metalnog sjaja
Zastupljenost 0,01 %
Atomske osobine
Atomska masa 63,546 u
Atomski radijus (izračunat) 135 (145) pm
Kovalentni radijus 138 pm
Van der Waalsov radijus 140 pm
Elektronska konfiguracija [Ar] 3d104s1
Broj elektrona u energetskom nivou 2, 8, 18, 1
Izlazna energija 4,44 eV
1. energija ionizacije 745,5 kJ/mol
2. energija ionizacije 1957,9 kJ/mol
3. energija ionizacije 3555 kJ/mol
4. energija ionizacije 5536 kJ/mol
Fizikalne osobine
Agregatno stanje čvrsto
Mohsova skala tvrdoće 3,0
Struktura kristala kubična prostorno centrirana
Gustoća 8920 kg/m3
Magnetizam dijamagnetičan
Tačka topljenja 1357,6 K (1084,4 °C)
Tačka ključanja 2840 K (2567 °C)
Molarni volumen 7,11 · 10-6 m3/mol
Toplota isparavanja 300,3 kJ/mol
Toplota topljenja 13,05 kJ/mol
Pritisak pare 0,0505 Pa kod 1358 K
Brzina zvuka 3570 m/s kod 293,15 K
Specifična toplota 385 J/(kg · K)
Specifična električna provodljivost 58 · 106 S/m
Toplotna provodljivost 401 W/(m · K)
Hemijske osobine
Oksidacioni broj 1, 2
Oksidi CuO, Cu2O
Elektrodni potencijal 0,342 V (Cu2+ + 2e- → Cu)
Elektronegativnost 1,9 (Pauling-skala)
Izotopi
Izo RP t1/2 RA ER (MeV) PR
61Cu

sin

3,333 h ε 2,237 61Ni
62Cu

sin

9,74 min ε 3,948 62Ni
63Cu

69,17 %

Stabilan
64Cu

sin

12,7 h ε 1,675 64Ni
β- 0,579 64Zn
65Cu

30,83 %

Stabilan
Sigurnosno obavještenje
Oznake upozorenja
Simbol nepoznat
Obavještenja o riziku i sigurnosti R: nema oznaka upozorenja R
S: nema oznake upozorenja S
Ukoliko je moguće i u upotrebi, koriste se SI osnovne jedinice.
Ako nije drugačije označeno, svi podaci su podaci dobiveni mjerenjima u normalnim uslovima.

Bakar (Cu, latinski - cuprum) - hemijski element, metal VIIIB grupe. Posjeduje 18 izotopa čije se atomske mase nalaze između 58-73. Postojana sa samo dva: 63 i 65.

Bakar je poznat od davnina, kao osnovni sastojak bronze.

Sadržaj

[uredi] Zastupljenost

Bakar

Zastupljen je u zemljinoj kori u količini od 55 ppm (eng. parts per million) u vidu minerala: halkopirita, halkozina, malahita, azurita i drugih. Najveći izvor bakra u ishrani su morski plodovi a među njima bakra najviše ima u ostrigama. Bakar se također može naći i u zrnastom crnom hljebu, mahunastom povrću, kuhanim iznutricama i kiviju.

[uredi] Osobine

Čisti bakar je crvenkasto-braon boje, mek metal, vrlo velike toplotne i električne provodljivosti. Na vazduhu ne podliježe koroziji, ali dugim stajanjem na njemu bakar se prevlači zelenom patinom bazičnih soli bakra (hidroksi karbonata, hidroksi sulfata ili hidroksi hlorida). Ako se u vazduhu nalazi velika količina sumpor dioksida umjesto zelene patine stvara se crni sloj bakar sulfida.

Soli bakra boje plamen zeleno

[uredi] Jedinjenja

Bakar (II) sulfat CuSO4 ima baktericidne osobine, a bezvodni je jaka stipsa (upija vodu). Kompleksna jedinjenja bakra su stabilna, ipak dosta lako se mjenja oksidacioni broj bakra u takvim jedinjenjima i zato se ona često koriste kao katalizatori. Vodeni rastvori soli bakra(I) imaju intezivnu zelenu, a rastvori soli bakra(II) intenzivnu plavu boju. Bakar sa kalajem, cinkom, molibdenom i drugim prelaznim metalima čini grupu rastopa koji se uopšteno nazivaju bronziti. Od njih je najpoznatiji tombak koji podsjeća na zlato i koji ima veoma dobre mehaničke osobine i otpornost na koroziju.

[uredi] Upotreba

Bakar se masovno upotrebljava za produkciju električnih provodnika i uopšte u elektronici. Zbog malih rezervi i velike primjene bakar predstavlja materijal od strateškog značaja. Bakar se dodaje u razne legure. Miješa se i sa srebrom i zlatom što u znatnoj mjeri poboljšava njihove mehaničke osobine.

[uredi] Biološki značaj

Bakar je mikroelement koji se javlja u reaktivnim centrima mnogih enzima. Potreban je za stvaranje crvenih krvnih zrnaca, ulazi u sastav hemocijanina, ima pozitivan uticaj na ćelijsku membranu nervnih ćelija, i ima uticaj u slanju nervnih impulsa. Dnevno je potrebno minimalno unijeti 0,5 ppm. Akumulacija bakra u tkivima dovodi do Vilsonove bolesti.

Nedostatak bakra može da prouzrokuje i malokrvnost, jer nedovoljna količina bakra izaziva lošije "upijanje" željeza i smanjenje broja krvnih zrnaca. Predpostavlja se da sem toga nedostatak bakra izaziva poremećaje u radu srca i , usporava rad nervnog sistema (na primjer slaba koncentracija). Nedostatak bakra također smanjuje i količinu bijelih krvnih zrnaca, a samim tim i otpornost organizma na bolesti.

Lični alati
Imenski prostori

Varijante
Akcije
Navigacija
interakcija
Alati
Drugi jezici