Jod

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Jod
[Kr] 4d10 5s2 5p5 53I
   
Periodni sistem elemenata
Općenito
Hemijski element, Simbol, Atomski broj Jod, I, 53
Serija Halogeni elementi
Grupa, Perioda, Blok 17, 5, p
Izgled ljubičast-tamno siv, sjajan
Zastupljenost 6 · 10−6 %
Atomske osobine
Atomska masa 126,90447 u
Atomski radijus (izračunat) 140 (115) pm
Kovalentni radijus 133 pm
Van der Waalsov radijus 198 pm
Elektronska konfiguracija [Kr] 4d10 5s2 5p5
Broj elektrona u energetskom nivou 2, 8, 18, 18, 7
1. energija ionizacije 1008,4 kJ/mol
2. energija ionizacije 1845,9 kJ/mol
3. energija ionizacije 3180 kJ/mol
Fizikalne osobine
Agregatno stanje čvrsto
Struktura kristala ortorompski
Gustoća 4,94 g/cm3 kg/m3
Magnetizam dijamagnetičan
Tačka topljenja 386,85 K (113,70 °C)
Tačka ključanja 457,4 K (184,20 °C)
Molarni volumen 25,72 · 10−6 m3/mol
Toplota isparavanja 20,752 kJ/mol
Toplota topljenja 7,824 kJ/mol
Pritisak pare 41 Pa kod 298 K
Brzina zvuka m/s
Hemijske osobine
Oksidacioni broj ±1, 3, 5, 7
Elektrodni potencijal 0,536
Elektronegativnost 2,66 (Pauling-skala)
Izotopi
Sigurnosno obavještenje
Oznake upozorenja

Štetno

Xn
Štetno

Opasno za okoliš

N
Opasno za okoliš
Obavještenja o riziku i sigurnosti R: 20/21-50
S: (2-)23-25-61
Ukoliko je moguće i u upotrebi, koriste se SI osnovne jedinice.
Ako nije drugačije označeno, svi podaci su podaci dobiveni mjerenjima u normalnim uslovima.

Jod (I, latinski - iodum) je hemijski element, a ime je dobio po grčkoj riječi ioeides što znači ljubičasti.

Sadržaj

[uredi] Historija

Otkriven je 1811. godine od strane Bernarda Courtoisa, a to su kasnije potvrdili hemičari Charles Desormes i Nicholas Clement. Osobine joda je 1813. godine bolje ispitao francuski hemičar Joseph Louis Gay-Lussac, koji je ovom elementu i dao ime.

Jod

[uredi] Osobine

Jod spada u grupu halogenih elemenata Jod je čvrsta supstanca, tamnosive boje, metalnog sjaja. Na sobnoj temperaturi jod se javlja u čvrstom agregatnom stanju, kao sjajna plavo crna supstanca. Pri zagrijavanju jod sublimira, gradi ljubičaste pare karakterističnih mirisa koje se pri hlađenju odmah kristališu.

U čistom obliku jod ima otrovno dejstvo.

Postoji samo jedan postojan izotop joda u prirodi. Radioaktivni izotopi su: 123I,125I,127I129I,131I.

Jod je kao i svi halogeni elementi veoma reaktivan. U vodi se slabo rastvara, ali ga zato organski rastvarači odlično rastvaraju. Jod je jako dezinfekciono sredstvo, ubija bakterije i gljivice.

[uredi] Jedinjenja joda

Jod gradi brojna hemijska jedinjenja u kojima se javlja sa oksidacionim brojem 1, 5 ili 7. Osobine jodovih jedinjenja su slične analognim jedinjenjima broma ili hlora. Najvažnija jedinjenja joda su kalijum jodid, jodoform i jodovodonik. Fluor, hlor i brom ga istiskuju iz jedinjenja, što se koristi za njegovo laboratorijsko dobijanje:

2KI + Br2 → 2KBr + I2

[uredi] Jod u prirodi

Jod spada u elemente koji su veoma malo rasprostranjeni u prirodi. Veće količine ovog elementa se javljaju u morskoj vodi, a također i kao nečistoća u čilskoj šalitri jod se javlja u vidu natrijum-jodata NaIO3. Javlja se i u mnogim namirnicama koje se svakodnevno koriste u ishrani (ako potiču sa terena na kojima se jod javlja na zemlji i u vodi), ali u količinama koje pokrivaju najviše 1/3 dnevnih potreba za jodom:

  • 1 kg povrća sadrži 20-30 mcg joda,
  • 1 litar mlijeka - 35 mcg,
  • 1 kg - 100-200 mcg

Prženje i pečenje uzrokuje gubitak oko 20% joda iz namirnica, a kuhanje čak 58%.

[uredi] Primjena joda

Jod se koristi u proizvodnji farbi i u fotografiji. U medicini se koristi za liječenje oboljenja štitne žlijezde kao i za dezinfekciju npr. jodna tinktura. Radioaktivan izotop joda 131I ima bitnu ulogu u otkrivanju bolesti štitne žlijezde. U medicini se jod koristi kao antiseptik u vidu jodne tinkture. Kalijum jodid se dodaje kuhinjskoj soli radi sprečavanja gušavosti.

[uredi] Biološki značaj

Jod je mikroelement koji je neophodan za zdravlje ljudi. On se unosi ishranom i vodom. Zemlja i voda u blizini mora su veoma bogate jodom a sa udaljavanjem od mora količina joda se smanjuje.

U tijelu zdravog čoveka nalazi se 30-50 miligrama joda. Najveće količine se javljaju u štitnoj žlijezdi koja ima mogućnost skladištenja joda. Bez joda štitna žlijezda ne može da proizvodi hormone tiroksin (T4) i trijodtironin (T3), neophodnih za pravilno funkcionisanje svih ćelija u ljudskom organizmu.

Nedostatak joda u ishrani i u vodi izaziva bolest gušavost - strumu. Ovo oboljenje se uglavnom javlja kao endemska guša (endemska struma) u krajevma udaljenim od mora, tamo gde se ne dodaje jod u kuhinjsku so. Nedostatak joda kod djece prouzrukuje smanjenu mogućnost učenja, pamćenja, usporava rast i fizički razvoj.

Dnevne potrebe za jodom su veoma male i iznose jedva 200 mikrograma, tako da u toku života čovjek unese jedva nekoliko grama joda. Trebalo bi se znati da neka povrća (uglavnom iz porodice kupusa), sadrže tzv. strumogene materije koje mogu pogoršati tok strume.

Lični alati
Imenski prostori

Varijante
Akcije
Navigacija
interakcija
Alati
Drugi jezici