Natrij hlorid

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Natrij hlorid
Sodium chloride crystal.png
Općenito
Hemijski spoj Natrij hlorid
Druga imena kuhinjska so
Molekularna formula NaCl
CAS registarski broj 7647-14-5
Kratki opis bijela kristalna supstanca
Svojstva
Molarna masa 58.442 g/mol
Agregatno stanje čvrsto
Gustoća 2,16 g/cm3
Tačka topljenja 801 °C
Tačka ključanja 1465 °C
Rastvorljivost 35.9 g/100 mL (25 °C)

Natrij hlorid, natrijum hlorid ili kuhinjska so (NaCl) dolazi u prirodi kao mineral halit. Svakodnevno se upotrebljava kao kuhinjska so. Također ulazi u sastav ekstracelularne tečnosti organizama. Koncentracija natrij hlorida u morskoj vodi je oko 3,3% masenih procenata.

Fizičke osobine[uredi | uredi izvor]

Natrij hlorid je bijela kristalna supstanca, vrlo dobro topljiva u vodi.

Biološki značaj NaCl[uredi | uredi izvor]

Kuhinjska so je glavni izvor iona Na+ i Cl- za ljude i životinje. Ioni Na+ imaju ključnu ulogu u mnogim fiziološkim procesima od održanja stalnog krvnog pritiska do održanja rada živčanog sistema. Zato je unošenje kuhinjske soli neophodno za život.

Ljudske dnevne potrebe za kuhinjskom soli iznose oko 50 mg, a ta se količina otprilike nalazi u jednoj štruci bijelog kruha. Današnjim načinom života unosimo u tijelo nekoliko puta veću količinu kuhinjske soli od od one koja je potrebna našem tijelu. Predpostavlja se da prekomjerna upotreba soli može izazvati neke bolesti.

Zakon nalaže da se kuhinjskoj soli mora dodavati jod radi smanjenja pojave gušavosti.

Kristali kuhinjske soli

Način dobijanja[uredi | uredi izvor]

Razlikujemo dvije vrste kuhinjske soli rudna so i morska so.

  • Rudna kuhinjska so se dobije iz rudnika soli kopanjem na mjestima gdje je nekada davno bilo more i nataložila se so povlačenjem mora (najbolji primjer za to je rudnik soli u Tuzli).
  • Morska so se dobija u solanama isparavanjem morske vode. Isparavanje se vrši u velikm plitkim bazenima. Sam proces isparavanja kreće od prvog bazena u kojem je koncentracija NaCl najmanja (morska voda) do zadnjeg, u kojem je morske voda toliko prezasićena da se so taloži na dnu bazena. Isušivanje se vrši samo u ljetnim mjesecima kada su najpovoljniji uvjeti za proizvodnju (vjetar i sunce). U Crnoj Gori postoje dvije solane: kod Ulcinja i Tivta, u Hrvatskoj tri: u Stonu, Ninu i Pagu, dok u Sloveniji je još uvijek aktivna solana Sečovlje[1].

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ http://www.parenzana.net/hr/atrakcije/solana_piran
Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: