Neodij

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Neodij
[Xe] 4f46s2 60Nd
   
Periodni sistem elemenata
Općenito
Hemijski element, Simbol, Atomski broj Neodij, Nd, 60
Serija Lantanoidi
Grupa, Perioda, Blok La, 6, f
Izgled sivobijeli metal žute nijanse
Zastupljenost %
Atomske osobine
Atomska masa 144,24 u
Atomski radijus (izračunat) 185 (206) pm
Kovalentni radijus 164 pm
Van der Waalsov radijus - pm
Elektronska konfiguracija [Xe] 4f46s2
Broj elektrona u energetskom nivou 2, 8, 18, 22, 8, 2
Izlazni rad 3,2 eV
1. energija ionizacije 533,1 kJ/mol
2. energija ionizacije 1040 kJ/mol
3. energija ionizacije 2130 kJ/mol
Fizikalne osobine
Agregatno stanje čvrsto
Mohsova skala tvrdoće 2 - 3
Kristalna struktura heksagonalna
Gustoća 6800 kg/m3
Tačka topljenja 1297 K (1024 °C)
Tačka ključanja 3373 K (3100 °C)
Molarni volumen 20,59 · 10-6 m3/mol
Toplota isparavanja 273 kJ/mol
Toplota topljenja 7,14 kJ/mol
Pritisak pare 6,03 · 10-3 Pa kod 2890 K
Brzina zvuka 2330 m/s kod 293,15 K
Specifična toplota 190 J/(kg · K)
Specifična električna provodljivost 1,57 · 106 S/m
Toplotna provodljivost 16,5 W/(m · K)
Hemijske osobine
Oksidacijsko stanje 3, 4
Elektrodni potencijal -2,431 V (Nd3+ + 3e- → Nd)
Elektronegativnost 1,14 (Pauling-skala)
Izotopi
Izo RP t1/2 RA ER (MeV) PR
142Nd

27,13 %

Stabilan
143Nd

12,18 %

Stabilan
144Nd

23,8 %

2,29 · 1015 god α 1,905 140Ce
145Nd

8,3 %

Stabilan
146Nd

17,19 %

Stabilan
147Nd

sin

10,98 d β- 0,896 147Pm
148Nd

5,76 %

Stabilan
149Nd

sin

1,728 h β- 1,691 149Pm
150Nd

5,64 %

1,1 · 1019 god β- β- 3,367 150Sm
Sigurnosno obavještenje
Oznake upozorenja

Lahko zapaljivo

F
Lahko zapaljivo

Nadražujuće

Xi
Nadražujuće
Obavještenja o riziku i sigurnosti R: 11-36/37/38
S: 16-26-33-36/37/39
Ukoliko je moguće i u upotrebi, koriste se SI osnovne jedinice.
Ako nije drugačije označeno, svi podaci su podaci dobiveni mjerenjima u normalnim uslovima.

Neodij (nekad i neodimij, latinski - neodymium) jeste hemijski element sa simbolom Nd i atomskim brojem 60. Spada u lantanoide i rijetke zemne metale. Ime je dobio od grčkih riječi νέος (neos) i δίδυμος (didymos) koje spojene imaju značenje "novi blizanac" (kao blizanac lantana). Najčešće se koristi za izradu snažnih magneta.

Historija[uredi | uredi izvor]

Godine 1841. Carl Gustav Mosander je izdvojio dotad nepoznatu rijetku zemlju iz lantan oksida koju je nazvao didim. Per Teodor Cleve je 1874. godine primijetio da se kod didima zapravo radi o dva nova elementa. Pet godina kasnije 1879. Lecoq de Boisbaudran izdvojio je samarij iz didima, koji je dobio izdvajanje iz minerala samarskita. Carl Auer von Welsbach 1885. godine odvaja prazeodij i neodij, pošto su gradili soli različitih boja. Čisti neodij dobijen je tek 1925. godine.

Zastupljenost[uredi | uredi izvor]

Neodij je zastupljen u zemljinoj kori u količini od 38 ppm (eng. parts per million). Najvažniji minerali neodija su:

  • monacit (Ce,La,Th,Nd,Y,Pr)PO4 i
  • (Ce,La,Nd,Y,Pr)CO3F
Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: