Platina

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Platina
[Xe] 4f145d96s1 78Pt
   
Periodni sistem elemenata
Općenito
Hemijski element, Simbol, Atomski broj Platina, Pt, 78
Serija Prelazni metali
Grupa, Perioda, Blok 10, 6, d
Izgled sivo bijeli metal
Zastupljenost 5 · 10-7 %
Atomske osobine
Atomska masa 195,084 u
Atomski radijus (izračunat) 135 (177) pm
Kovalentni radijus 138 pm
Van der Waalsov radijus 175 pm
Elektronska konfiguracija [Xe] 4f145d96s1
Broj elektrona u energetskom nivou 2, 8, 18, 32, 17, 1
Izlazna energija 5,7-6,35 eV
1. energija ionizacije 870 kJ/mol
2. energija ionizacije 1791 kJ/mol
Fizikalne osobine
Agregatno stanje čvrsto
Mohsova skala tvrdoće 4,3
Struktura kristala kubična plošno centrirana
Gustoća 21450 kg/m3
Magnetizam paramagnetičan
Tačka topljenja 2045 K (1772 °C)
Tačka ključanja 4100 K (3827 °C)
Molarni volumen 9,1 · 10-6 m3/mol
Toplota isparavanja 510 kJ/mol
Toplota topljenja 19,6 kJ/mol
Pritisak pare 0,0312 Pa kod 2045 K
Brzina zvuka 2680 m/s kod 293,15 K
Specifična toplota 130 J/(kg · K)
Specifična električna provodljivost 9,66 · 106 S/m
Toplotna provodljivost 71,6 W/(m · K)
Hemijske osobine
Oksidacioni broj 0, +2, +4, +6
Oksidi PtO, PtO2
Elektrodni potencijal 1,118 V (Pt2+ + 2e- → Pt)
Elektronegativnost 2,28 (Pauling-skala)
Izotopi
Sigurnosno obavještenje
Oznake upozorenja
prah

Lako zapaljivo

F
Lako zapaljivo
Obavještenja o riziku i sigurnosti R: 11
S: 9-16
Ukoliko je moguće i u upotrebi, koriste se SI osnovne jedinice.
Ako nije drugačije označeno, svi podaci su podaci dobiveni mjerenjima u normalnim uslovima.

Platina (Pt, latinski platinum) - hemijski element, prelazni metal. Nalazi se u 10. grupi hemijskih elemenata. Naziv potiče od španskog slova platina što označava srebro. Ima 36 izotopa čije se atomske mase nalaze između 172 - 201. U prirodi se nalaze izotopi sa atomskim masama 190, 192, 194, 195, 196 i 198, od kojih su stabilni 194, 195, 196 i 198. Zastupljena je u zemljinoj kori u količini od 0,001 ppm (eng. parts per million), obliku ruda platine i kao pratioc ruda nikla i bakra. U Americi je bio poznat još u vrijeme prije Kolumba. U Evropu su ga donijeli Španci 1750, koji su smatrali da je to samo druga vrsta srebra.

Osobine [uredi]

U čistom obliku je srebrnobijeli metal, kovan i lako se izvlači u žice. Ubraja se u plemenite metale, ne reaguje sa vodom, vazduhom, većinom kiselina i baza. Reaguje samo sa zlatotopkom. Relativna gustoća platine je 21,45, a tačka topljenja 1769°C.

Spojevi [uredi]

Najvažniji spojevi platine su: heksahloroplatinska kiselina, hloridi platine i kompleksni organometalni spojevi koji nastaju iz njih, koja se masovno koriste kao katalizatori u industriji.

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: