Hlorovodonična kiselina
| Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori). Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon. |
| Hlorovodonična kiselina | |
| Općenito | |
|---|---|
| Hemijski spoj | Hlorovodonična kiselina |
| Druga imena | Solna kiselina |
| Molekularna formula | HCl (aq) |
| CAS registarski broj | 7647-01-0 |
| Kratki opis | čista bezbojna ili blago žučkasta tekućina |
| Svojstva | |
| Molarna masa | 36,46 g/mol |
| Agregatno stanje | tekuće |
| Tačka topljenja | −26 °C (38%-tna) |
| Tačka ključanja | 48 °C (38%-tna) |
| Rastvorljivost | u vodi |
| Rizičnost | |
| NFPA 704 | |
Hlorovodonična kiselina ili po IUPACu hidrohlorična kiselina, poznata i kao solna kiselina je kiselina koja nastaje rastvaranjem hlorovodonika u vodi. Hlorovodonična kiselina se naziva i rastvor hlorovodonika u drugim polarnim otapalima npr. u acetonu. Ona je veoma jaka kiselina, a kao dosta razblažena sastavni je dio gastrične tekućine u želucu čovjeka i sisara te omogućava varenje bjelančevina, a mnogo se primjenjuje i u industriji.
Historija [uredi]
800. godine kiselinu je otkrio arapski hemičar Džabir ibn Hajjan, miješajući kuhinjsku so i sumpornu kiselinu. Korištena je u srednjem vijeku u potrazi za kamenom mudrosti, te kasnije od strane velikih evropskih hemičara kao što su Johann Rudolf Glauber, Joseph Priestley i Humphry Davy kako bi se razvila moderna hemija. Tokom industrijske revolucije postala je važna industrijska hemikalija za široku upotrebu.
Dobijanje [uredi]
Hlorovodonična kiselina se dobija rastvaranjem hlorovodonika u vodi. Postupak se odvija u tzv. tornjevima za apsorpciju.
Osobine [uredi]
Hlorovodonična kiselina je jak elektrolit, i potpuno je disocirana na ione u vodenom rastvoru. Za razliku od sumporne i nitratne kiseline, hlorovodonična kiselina nema oksidirajuće djelovanje.
| U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: |