Astat

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Astat
[Xe] 4f145d106s26p5 85At
   
Periodni sistem elemenata
Općenito
Hemijski element, Simbol, Atomski broj Astat, At, 85
Serija Halogeni (nekad svrstavan i kao metaloid)
Grupa, Perioda, Blok 17, 6, p
Izgled nepoznato, vjerovatno metalni izgled
Zastupljenost 3 · 10-24[1] %
Atomske osobine
Atomska masa (210) u
Atomski radijus (izračunat) ? ( -) pm
Kovalentni radijus 150 pm
Van der Waalsov radijus 202[2] pm
Elektronska konfiguracija [Xe] 4f145d106s26p5
Broj elektrona u energetskom nivou 2, 8, 18, 32, 18, 7
1. energija ionizacije 899,003[3] kJ/mol
Fizikalne osobine
Agregatno stanje čvrsto
Gustoća 6.200–6.500[4] kg/m3
Magnetizam ?
Tačka topljenja 575 K (302 °C)
Tačka ključanja 610 K (337 °C)
Molarni volumen ? m3/mol
Toplota isparavanja (At2) 54,39 kJ/mol
Toplota topljenja 6 kJ/mol
Pritisak pare 1000 Pa kod 475 K
Brzina zvuka ? m/s
Toplotna provodljivost 1,7 W/(m · K)
Hemijske osobine
Oksidacijsko stanje ±1, 3, 5, 7
Elektronegativnost 2,2 (Pauling-skala)
Izotopi
Izo RP t1/2 RA ER (MeV) PR
209At

sin

5,41 h β+ 3,486 209Po
α 5,758 205Bi
210At

sin

8,1 h β+ 3,981 210Po
α 5,632 206Bi
211At

sin

7,21 h ε 0,786 211Po
α 5,983 207Bi
Sigurnosno obavještenje
Oznake upozorenja
Oznaka upozorenja nepoznata[5]
Obavještenja o riziku i sigurnosti R: /
S: /
Ostala upozorenja
Radioaktivnost
Radioaktivni element

Radioaktivni element
Ukoliko je moguće i u upotrebi, koriste se SI osnovne jedinice.
Ako nije drugačije označeno, svi podaci su podaci dobiveni mjerenjima u normalnim uslovima.

Astat (latinski - astatium) jeste radioaktivni hemijski element simbola As i atomskog broja 85. Na Zemlji se pojavljuje samo kao proizvod radioaktivnog raspada nekih težih elemenata. Svi njegovi izotopi su kratkog vijeka trajanja. Najstabilniji je izotop 210At, sa vremenom poluraspada od 8,5 sati. Zbog toga, o astatu se zna mnogo manje nego o drugim elementima. Hemijski, astat se ponaša uglavnom kao halogeni element, a očekuje se da može formirati ionske astatide sa alkalnim i zemnoalkalnim metalima. Ime je dobio po grčkoj riječi astatos koja znači nepostojan.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Harry H. Binder: Lexikon der chemischen Elemente, S. Hirzel Verlag, Stuttgart 1999, ISBN 3-7776-0736-3
  2. ^ Manjeera Mantina, Adam C. Chamberlin, Rosendo Valero, Christopher J. Cramer, Donald G. Truhlar: Consistent van der Waals Radii for the Whole Main Group. u: J. Phys. Chem. A. 2009, 113, str. 5806–5812, doi:10.1021/jp8111556
  3. ^ Rothe, S.; Andreyev, A. N.; Antalic, S.; Borschevsky, A.; Capponi, L.; Cocolios, T. E.; De Witte, H.; Eliav, E. et al. (2013). Measurement of the first ionization potential of astatine by laser ionization spectroscopy. Nature Communications 4: 1835–. doi:10.1038/ncomms2819
  4. ^ Bonchev, Danail; Kamenska, Verginia (1981). Predicting the properties of the 113–120 transactinide elements. The Journal of Physical Chemistry (ACS Publications) 85 (9): 1177–86. doi:10.1021/j150609a021
  5. ^ EU ovaj element još uvijek nije stavila na spisak opasnih elemenata, međutim trenutno nije moguće pronaći pouzdani izvor ili literaturu o opasnim svojstvima ove supstance. Radioaktivnost ne spada u opasna svojstva koja se ovdje navode.


Nuvola apps edu science.svg Nedovršeni članak Astat koji govori o hemiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: