Hrom

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Hrom
Općenito
Hemijski element, Simbol, Atomski broj Hrom, Cr, 24
Serija Prijelazni metali
Grupa, Perioda, Blok 6, 4, d
Izgled srebrenasti metal
Zastupljenost 1,9 · 10−2 %
Atomske osobine
Atomska masa 51,9961 u
Atomski radijus (izračunat) 140 (166) pm
Kovalentni radijus 127 pm
Van der Waalsov radijus - pm
Elektronska konfiguracija [Ar] 3d54s1
Broj elektrona u energetskom nivou 2, 8, 13, 1
Izlazna energija 4,60 eV
1. energija ionizacije 652,9 kJ/mol
2. energija ionizacije 1590,9 kJ/mol
3. energija ionizacije 2987 kJ/mol
4. energija ionizacije 4743 kJ/mol
5. energija ionizacije 6702 kJ/mol
6. energija ionizacije 8744,9 kJ/mol
Fizikalne osobine
Agregatno stanje čvrsto
Mohsova skala tvrdoće 8,5
Struktura kristala kubična prostorno centrirana
Gustoća 7140 kg/m3
Magnetizam paramagnetičan
Tačka topljenja 2130 K (1857 °C)
Tačka ključanja 2945 K (2672 °C)
Molarni volumen 7,23 · 10−6 m3/mol
Toplota isparavanja 344,3 kJ/mol
Toplota topljenja 16,9 kJ/mol
Pritisak pare

990 Pa kod 2130 K

Brzina zvuka 5940 m/s kod 293,15 K
Specifična toplota 450 J/(kg · K)
Specifična električna provodljivost 7,74 · 106 S/m
Toplotna provodljivost 93,7 W/(m · K)
Hemijske osobine
Oksidacioni broj 6, 3, 2
Oksidi
Elektrodni potencijal
Elektronegativnost 1,66 (Pauling-skala)
Izotopi
Izotop RP t1/2 RA ER MeV PR
Sigurnosno obavještenje
Oznake upozorenja
Prah

Lako zapaljivo

F
Lako zapaljivo

Štetno

Xn
Štetno
Obavještenja o riziku i sigurnosti
R: 11-40 (prah)
S: 7-33-36/37-60 (prah)
Ukoliko je moguće i u upotrebi, koriste se SI osnovne jedinice.
Ako nije drugačije označeno, svi podaci su podaci dobiveni mjerenjima u normalnim uslovima.

Hrom (Cr, latinski chromium) je metal. Elektronska konfiguracija njegovog atoma određuje njegovu pripadnost VIB grupi. Posjeduje 13 izotopa čije se atomske mase nalaze između 45-57. Izotopi 50, 52, 53 i 54 su postojani.

Otkriven je 1797 godine od strane N.L. Vauqellina (Louis Nicolas Vauquelin).

Hrom
Hrom

Sadržaj

[uredi] Zastupljenost

Hrom je zastupljen u zemljinoj kori u količini od oko 102 ppm (eng. parts per million), uglavnom u obliku minerala hromita.

Namirnice najbogatije hromom su pekarski kvasac, kukuruz, kuhana junetina, jabuka, crni hljeb, ovsane pahulje.

[uredi] Osobine

Metalni hrom je sjajnobjel metal veoma otporan na koroziju. Koristi se kao spoljašnji sloj koji pokriva čelične elemente, popravljajući njihov izgled i štiteći ih od korozije. Hrom je sastojak nehrđajućih čelika. Iako ima negativni standardni redoks-potencijal na površini hroma stvara se pasivno stanje, te se ne rastvara u azotnoj kiselini, ni u carskoj vodi, dok se u razblaženoj hladnoj hloridnoj i sumpornoj kiselini rastvara.

[uredi] Jedinjenja

Najvažnija ruda hroma je hromit FeCr2O4. Ovaj spoj se koristi kao aktivan sloj na magnetnim trakama. Redukcijom hromita koksom nastaje ferohrom (Fe + 2Cr) koji se u metalurgiji koristi za dobijanje drugih legura koje sadrže hrom. Rastvori soli Cr(III) i Cr(VI) poseduju veoma intenzivne boje (zelenu i narandžastu) što se koristi u fotohemiji. Smjesa Na2Cr2O7 sa sumpornom kiselinom se koristi za pranje laboratorijskog posuđa. Oksid hroma(III) se koristi kao za bojenje. Soli hroma(VI) su otrovne i izazivaju rak.

[uredi] Biološki značaj

Hrom je sastojak mnogih enzima i spada u mikroelemente neophodne za život. Olakšava prelazak glukoze iz krvi u ćelije. Smanjuje potrebe za insulinom. Smanjuje rizik od infarkta pošto spušta nivo holesterola u krvi.

Njegova dnevna upotreba bi trebalo da iznosi minimum 1 miligram dnevno. Nedostatak hroma može da izazove razvoj šećera kod odraslih osoba i bolesti transportnog sistema.