 |
Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon. |
| Dušik |
|
|
|
| Općenito |
| Hemijski element, Simbol, Atomski broj |
Dušik, N, 7 |
| Serija |
Nemetali |
| Grupa, Perioda, Blok |
15, 2, p |
| Izgled |
bezbojni gas |
| Zastupljenost |
0,03 % |
| Atomske osobine |
| Atomska masa |
14,0067 u |
| Atomski radijus (izračunat) |
65 (56) pm |
| Kovalentni radijus |
75 pm |
| Van der Waalsov radijus |
155 pm |
| Elektronska konfiguracija |
He 2s2 2p3 |
| Broj elektrona u energetskom nivou |
2, 5 |
| 1. energija ionizacije |
1402 kJ/mol |
| 2. energija ionizacije |
2856 kJ/mol |
| 3. energija ionizacije |
4578 kJ/mol |
| 4. energija ionizacije |
7475 kJ/mol |
| 5. energija ionizacije |
9445 kJ/mol |
| Fizikalne osobine |
| Agregatno stanje |
gas |
| Struktura kristala |
heksagonalna |
| Gustoća |
1,2506 kg/m3 |
| Magnetizam |
diamagnetičan |
| Tačka topljenja |
63,14 K (−210,01 °C) |
| Tačka ključanja |
77,35 K (−195,80 °C) |
| Molarni volumen |
22,42 · 10−3 m3/mol |
| Toplota isparavanja |
5,5856 kJ/mol |
| Toplota topljenja |
0,7208 kJ/mol |
| Brzina zvuka |
334 m/s kod 298,15 K |
| Specifična toplota |
1040 J/(kg · K) kod 298 K |
| Specifična električna provodljivost |
0 S/m |
| Toplotna provodljivost |
0,02598 W/(m · K) |
| Hemijske osobine |
| Oksidacioni broj |
−3, 1, 2, 3, 4, 5 |
| Oksidi |
N2O, NO, N2O3, NO2, N2O5 |
| Elektronegativnost |
3,04 (Pauling-skala) |
| Izotopi |
|
|
| Sigurnosno obavještenje |
Oznake upozorenja
|
| Obavještenja o riziku i sigurnosti |
R: nema oznaka upozorenja R
S: 9-23 |
|
Ukoliko je moguće i u upotrebi, koriste se SI osnovne jedinice.
Ako nije drugačije označeno, svi podaci su podaci dobiveni mjerenjima u normalnim uslovima. |
Dušik, nitrogen ili azot (N, latinski - nitrogenium) je nemetal VA grupe. Zastupljenost na Zemlji iznosi 0,0019 %.Stabilni izotopi su mu 14N i 15N.
Dušik se u slobodnom obliku javlja u vidu N2. U toj molekuli dva atoma dušika su vezana trostrukom vezom. Pod normalnim uslovima je u gasovitom agregatnom stanju. Bez mirisa, nije otrovan, zagušljiv je. Pod normalnim tehnološkim uslovima ponaša se kao inertan gas. Prelazi u tečno stanje na -195 °C (1,013 bara). Dušik je gas bez boje mirisa i ukusa.
Jedinjenja [uredi]
Azot ulazi u sastav mnogih spojeva kao što su na primjer: amonijak, azotna kiselina, nitrati, nitriti kao i mnogih važnih organskih spojeva. Neophodan je za život na Zemlji. Ulazi u sastav biomolekula kao što su aminokiseline, nukleinske kiseline, itd.
Pregled oksidacijskih stanja azota [uredi]
Primjena [uredi]
- Kao inertan gas u metalurgiji, hemijskoj industriji, industriji hrane i poljoprivredi
- Za transport agresivnih materija
- U tečnom agregatnom stanju za brzo hlađenje u industriji, proizvodnji hrane, medicini i veterini, u naučnotehničkim istraživanjima.
- Za regulisanje kalorične vrijednosti gorivih gasova
- Za sintezne smjese u hemijskoj industriji
Način proizvodnje i isporuke [uredi]
- Dobija se ukapljivanjem tečnog vazduha na temperaturi ispod -185 °C.
- U čeličnim sudovima - bocama, pod pritiskom od 150 bara. Boce su pojedinačne ili u baterijama - paletama sa zajedničkim ventilom za punjenje i pražnjenje, u baterijama sudova - boca trajno ugrađenim na transportno vozilo ili u tečnom agregatnom stanju specijalnim transportnim vozilima do rezervoara korisnika.
Postupak i materijali [uredi]
- Upotreba azota pod pritiskom i tečnog azota podliježu posebnim propisima i mjerama zaštite.
- Dozvoljena upotreba većine materijala za gasoviti azot. Za tečni azot neophodna primjena austenitnih čelika, legura bakra i aluminijuma, teflona ...