Alabama

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Koordinate: 32°21′42″S 86°16′45″Z / 32.36167, -86.27917
Alabama
State of Alabama (en)
Savezna država
Flag of Alabama.svg
Zastava
Seal of Alabama.svg
Grb
Uzrečica: Audemus jura nostra defendere
Usuđujemo se braniti naša prava
Nadimak: Yellowhammer State
Heart of Dixie
Cotton State
Država  Sjedinjene Američke Države
Graniči sa Georgia
Tennessee
Mississippi
Florida
Glavni grad Montgomery
 - Koordinate 32°21′42″S 86°16′45″Z / 32.36167, -86.27917
Najviša tačka
 - položaj Mount Cheaha
 - Nadmorska visina 735.5 m.i.m.
Najniža tačka
 - položaj Meksički zaliv
 - Nadmorska visina m.i.m.
Dužina 531 km
Širina 305 km
Površina 135.765 km2
 - Voda 3,20%
Stanovništvo 4.833.722 (procjena 2013[1])
Gustoća 36.5 /km2 
Osnovan 22. savezna država SAD-a
Datum 14. decembar 1819.
Vlada
 - Guverner Robert Bentley
Vremenska zona Istočni dio: UTC-5/DST-4
Središnji dio: UTC-6/DST-5
Poštanski broj AL
ISO 3166-2 US-AL
Položaj Alabama na karti Sjedinjenih Američkih Država
Položaj Alabama na karti Sjedinjenih Američkih Država
Web stranica: http://www.Alabama.gov

Alabama  (IPA [æləˈbæmə]) je savezna država na jugoistoku SAD-a. Graniči sa Tennesseejem na sjeveru, Georgijom na istoku, Floridom i Meksičkim zalivom na jugu i Mississippijem na zapadu. Ona je 30. savezna država po veličini i 23. po broju stanovnika među svim američkim saveznim državama. Sa 2.100 km, Alabama je jedna od država koja ima najduže plovne riječne puteve u SAD.[2] Od građanskog rata do Drugog svjetskog rata, Alabama je, poput mnogih južnjačkih država, patila zbog ekonomskih poteškoća, djelimično zbog njene stalne zavisnosti od poljoprivrede. I pored rasta velikih industrijskih i urbanih centara, u zakonodavnim tijelima je prevlast imao bijelački ruralni lobi sve do 1960tih, dok su afroamerikanci i interesi gradskog stanovništva bili marginalizirani.[3] Afroamerikanci i siromašni bijelci su gotovo bili lišeni građanskih prava 1901. godine, a takav status su zadržali sve do 1965. godine.

Nakon Drugog svjetskog rata, Alabama je doživjela rast nakon što je ekonomija države prošla kroz tranziciju od one primarno zasnovane na poljoprivredi do ekonomije sa raznolikim interesima. Osim toga, širenje i izgradnja vojnih struktura i baza Američkih vojnih snaga dalo je poticaj državnoj privredi i pomoglo da se smanji jaz između poljoprivredne i industrijske privrede tokom sredine 20. vijeka. Danas početkom 21. vijeka ekonomija Alabame je zasnovana na menadžmentu, industriji automobila, finansijskom sektoru, aeronautici, rudarstvu, obrazovanju, trgovini i tehnologiji.[4]

Nezvanični nadimak savezne države Alabama je Yellowhammer State (bos. Država zlatnog djetlića) po djetliću Colaptes auratus, simbolom Alabame. Osim toga, Alabama ima i nadimak Heart of Dixie (Srce američkog juga) i država pamuka. Drvo simbol Alabame je dugolisni bor, dok je cvijet kamelija. Glavni grad je Montgomery. Najveći grad po broju stanovnika je Birmingham,[5] a po površini je Huntsville. Najstariji grad je Mobile,[6] kojeg su osnovali francuski kolonisti. Alabama je savezna država Sjedinjenih Američkih Država od 1819. godine.

Etimologija[uredi | uredi izvor]

Jedan od ulaza u pećinu Russell u okrugu Jackson. Ugalj iz ognjišta domorodačkih kampova u pećini datiran je u period između 6550 i 6145 p.n.e.

Evropsko-američko ime rijeke Alabame kao i cijele savezne države potiče od domorodačkog naroda Alabama, plemena koje je govorilo Muskogean jezikom, a čiji su članovi živjeli neposredno ispod ušća rijeka Coosa i Tallapoosa, u gornjem toku rijeke.[7] U jeziku plemena Alabama, riječ za pripadnika plemena Alabama je Albaamo (odnosno Albaama ili Albàamo u različitim dijalektima; oblik množine glasi Albaamaha).[8] Vjeruje se da je riječ Alabama došla iz srodnog Choctaw jezika[9] i da je usvojena od strane plemena Alabama kao njihovo vlastito ime.[10] Ortografija riječi nije jednoznačna i varira značajno u brojnim historijskim izvorima.[10] Jedna od najranijih zabilježenih upotreba riječi su tri izvještaja sa de Sotove ekspedicije 1540. godine sa Garcilaso de la Vegom, kada je zabilježio ime Alibamo, dok su the Knight of Elvas i Rodrigo Ranjel zapisali Alibamu i Limamu, respektivno, u pokušajima da transkribiraju pojam.[10] Zabilježeno je da su Francuzi 1702. to pleme zvali Alibamon, a francuske mape su rijeku zabilježile pod imenom Rivière des Alibamons.[7] Druge varijante ovog pojma uključuju Alibamu, Alabamo, Albama, Alebamon, Alibama, Alibamou, Alabamu i Allibamou.[10][11][12][13]

Izvori se ne slažu u potpunosti u značenju riječi. U članku u Jacksonville Republicanu iz 1842. godine navedeno da znači Ovdje se odmaramo.[10] Ova naznaka je popularizirana tokom 1850tih u knjigama Alexander Beaufort Meeka.[10] Međutim, istraživači koji su proučavali Muskogean jezik nisu mogli dokazati da je ovaj prevod tačan.[7][10]

Naučnici vjeruju da je riječ potekla iz riječi Choctaw jezika alba (u značenju "biljke" ili "korovi") i amo ("rezanje", "šišanje" ili "sakupljanje").[9][10][14] Približno značenje bi moglo biti oni koju uklanjaju žbunje[9] ili sakupljači bilja,[14][15] aludirajući na pripremu zemlje za kultiviranje[11] ili sakupljanje ljekovitih biljaka.[15] Osim imena države, u Alabami postoje brojni toponimi koji imaju ime domorodačkog porijekla.[16][17]

Geografija[uredi | uredi izvor]

Položaj[uredi | uredi izvor]

Alabama je trinaesta savezna država po veličini u SAD, ukupne površine 135.760 km2, od čega se 3,2% odnosi na vodene površine, čime je Alabama 23. država po vodenim površinama i na drugom mjestu u SAD po veličini unutrašnjih vodenih puteva (rijeka i jezera).[18] Oko tri petine države čine pretežno ravničarsko zemljište, uglavnom nagnuto ka rijeci Mississippi i Meksičkom zalivu. Područje sjeverne Alabame je uglavom brdovito, kuda je rijeka Alabama usjekla velike doline. To područje je bogato brojnim vodotocima, potocima, rječicama i jezerima.[19]

Alabama se graniči sa Tennesseejem na sjeveru, Georgijom na istoku, Floridom na jugu i Mississippijem na zapadu. Na krajnjem južnom dijelu države, Alabama ima izlaz na Meksički zaliv.[19] Nadmorska visina u Alabami se kreće od nivoa mora[20] u zalivu Mobile do preko 550 m u Apalačkom gorju na sjeveroistoku zemlje.

Između rijeka Coosa River i Auburn nalazi se visoravan Piedmont sa crvenim tlom, koje sadržava visoki procenat željezne rude; na jugu i zapadu su uglavnom pustinjski predjeli prema Meksičkom zalivu. Veliki dio države prekriven je šumom.

Procjenjuje se da je u Alabami 2013. godine živjelo 4.833.722 stanovnika (2013.).

Najveći gradovi[uredi | uredi izvor]


Podjela[uredi | uredi izvor]

Glavna stranica: Spisak okruga u Alabami

Alabama je teritorijalno podijeljena na 67 okruga: Okrug Autauga, Baldwin, Barbour, Bibb, Blount, Okrug Bullock, Butler, Calhoun, Chambers, Cherokee, Okrug Chilton, Choctaw, Clarke, Clay, Cleburne, Coffee, Okrug Colbert, Okrug Conecuh, Okrug Coosa, Covington, Okrug Crenshaw, Okrug Cullman, Okrug Dale, Dallas, DeKalb, Elmore, Escambia, Okrug Etowah, Fayette, Franklin, Okrug Geneva, Greene, Hale, Henry, Houston, Jackson, Jefferson, Lamar, Lauderdale, Lawrence, Lee, Limestone, Lowndes, Macon, Madison, Okrug Marengo, Marion, Marshall, Okrug Mobile, Monroe, Montgomery, Morgan, Perry, Pickens, Pike, Randolph, Russell, Shelby, St. Clair, Sumter, Talladega, Tallapoosa, Tuscaloosa, Walker, Washington, Wilcox, Winston.

Historija[uredi | uredi izvor]

Prije otprilike 9500 godina[21] naselili su se prvi Indijanci na današnje područje Alabame. Do dolaska prvih Evropljana na sjeveru su živjeli Cherokee i Chickasaw indijanci. Na jugu su živjeli Choctaw i Creek indijanci. Oni su trgovali sa plemenima na sjeveroistoku preko rijeke Ohio još od perioda 1000 p.n.e. sve do dolaska evropskih kolonizatora.[22]

Istraživačkim ekspedicijama početkom 16. vijeka, Španci su bili prvi Evropljani koji su došli na područje današnje Alabame. Ekspedicija Hernanda de Sotoa prošla je 1540. kroz utvrdu Mabila i druge dijelove države. Nakon više od 160 godina kasnije, Francuzi su izgradili prvo evropsko naselje u regiji na mjestu Old Mobile 1702. godine.[23] Nedugo zatim, 1711. grad je premješten na današnju lokaciju grada Mobile. Ovim područjem su vladali Francuzi od 1702. do 1763. kao dio La Louisiane.[24]

Nakon što su Francuzi izgubili Sedmogodišnji rat protiv Britanaca, ona je postala dio britanske Zapadne Floride od 1763. do 1783. Nakon pobjede revolucionarnih američkih snaga u ratu za američku nezavisnost, teritorija je podijeljena između SAD-a i Španije. Španija je zadržala kontrolu nad ovom zapadnom teritorijom od 1783. do predaje španskog garnizona u Mobilu snagama SAD-a 13. aprila 1813. godine.[24][25]

Thomas Bassett, lojalist britanske monarhije tokom revolucionarnog perioda, bio je jedan od najranijih bijelih naseljenika u državi izvan grada Mobile. On se naselio u distriktu Tombigbee početkom 1770tih.[26] Granice distrikta bile su ugrubo ograničene na područje unutar nekoliko milja od rijeke Tombigbee i uključivalo je dijelove današnjeg južnog okruga Clarke, najsjevernije područje okruga Mobile i veći dio okruga Washington.[27][28]

Područje današnjih okruga Baldwin i Mobile postalo je dio Španske zapadne Floride 1783., dio nezavisne republike Zapadne Floride 1810. a napokon je pripojeno teritoriji Mississippija 1812. godine. Područje sjevernih dvije trećine današnje Alabame je bilo poznao i kao Yazoo lands (Yazoo zemlje) početkom britanskog kolonijalnog perioda. Njega je prisvajala provincija Georgia od 1767. nadalje. Nakon rata za nezavisnost, ono je ostalo dio Georgije, mada su se tome mnogi protivili.[29][30]

Sa izuzetkom područja oko grada Mobile i Yahoo zemalja, područje južne trećine današnje Alabame je bilo dio teritorije Mississippija kada je ta teritorija organizirana 1798. godine. Yazoo zemlje su dodane teritoriji 1804. nakon skandala.[30][31] Španija je zadržala pretenzije na svoju bivšu teritoriju Zapadne Floride, što su kasnije postali obalni okrugi do sporazuma Adams-Onís kojim su oni zvanično pripojeni SAD 1819. godine.[25]

14. decembra 1819. Alabama konačno postaje 22. savezna država SAD-a.

Broj stanovnika
Popis Broj
stanovnika
Promjena u odnosu
na prethodni popis ± u %
1800. 1.250
1810. 9.046 623,7 %
1820. 127.901 1.313,9 %
1830. 309.527 142 %
1840. 590.756 90,9 %
1850. 771.623 30,6 %
1860. 964.201 25 %
1870. 996.992 3,4 %
1880. 1.262.505 26,6 %
1890. 1.513.401 19,9 %
1900. 1.828.697 20,8 %
1910. 2.138.093 16,9 %
1920. 2.348.174 9,8 %
1930. 2.646.248 12,7 %
1940. 2.832.961 7,1 %
1950. 3.061.743 8,1 %
1960. 3.266.740 6,7 %
1970. 3.444.165 5,4 %
1980. 3.893.888 13,1 %
1990. 4.040.587 3,8 %
2000. 4.447.100 10,1 %
2010. 4.779.736 7,5 %
prije 1900[32]

1900–1990[33] 2000[34]

Privreda[uredi | uredi izvor]

Alabama je dosta investirala u avioindustriju, obrazovanje, zdravstvo, bankarstvo i neke teške industrije, uključujući proizvodnju automobila, rudarstvo i izdvajanje minerala, proizvodnju čelika i metaloprerađivačku industriju. Po podacima iz 2006. godine, biljna i životinjska proizvodnja u Alabami je bila u vrijednosi od 1,5 milijarde US$. Za razliku od primarne poljoprivredne ekonomije iz prethodnog vijeka, danas ona sačinjava samo oko 1% bruto domaćeg proizvoda države. Broj privatnih farmi je znatno opao i stagnira još od 1960tih, kada je zemlja prodana šumarskim kompanijama, građevincima i velikim farmerskim konglomeratima.[35]

Struktura nepoljoprivredne zaposlenosti u 2008. godini bila je sljedeća: 121.800 osoba je bila uposleno u menadžmentu, 71.750 u poslovnim i finansijskim aktivnostima, 36.790 u zanimanjima u vezi računara i matematike, 44.200 u oblasti arhitekture i inženjeringa; 12.410 u prirodnim i društvenim naukama; 32.260 u socijalnim i društvenim uslugama; 12.770 u pravnoj oblasti; 116.250 u obrazovanju; 27.840 u umjetnosti, medijima i dizajnu; 121.110 u zdravstvu; 44.750 u vatrogasnoj službi, osiguranju i administraciji; 154.040 u proizvodnji i preradi hrane; 76.650 u građevinarstvu i određavanju; 53.230 u privatnim uslugama; 244.510 u trgovini; 338.760 u poslovnoj i administrativnoj podršci; 20.510 u ribarstvu, šumarstvu i srodnim granama; 120.155 u naftnoj industriji i rudarstvu; 106.280 u oblasti održavanja instalacija i popravkama; 224.110 u proizvodnji i 167.160 zaposlenih u saobraćajnim granama.[4]

Prema podacima američke agencije za ekonomske analize, ukupni bruto državni proizvod Alabame u 2008. godini iznosio je 170 milijardi US$ odnosno 29.411US$ po glavi stanovnika. BDP Alabame u 2012. godini porastao je za 1,2% u odnosu na 2011. godinu. Najveće pojedinačno povećanje se odnosilo na područje informacionih tehnologija.[36] U 2010. godini dohodak po glavi stanovnika u saveznoj državi iznosio je 22.984 US$.[37]

Prosječna sezonska stopa nezaposlenosti u Alabami po podacima iz februara 2014. godine iznosila je 6,4%.[38] Ova stopa je u rangu američke sezonske stope nezaposlenosti od 6,7%.[39]

Vlada[uredi | uredi izvor]

Osnivački osnovni dokument vlade Alabame je Ustav Alabame, koji je zvanično ratificiran 1901. godine. Sa gotovo 800 amandmana i 310 hiljada riječi, to je jedan od najdužih ustava na svijetu i oko četrdeset puta je duži od američkog Ustava.[40][41] Postoji značajan pokret i inicijativa za moderniziranje i izmjenu ustava Alabame.[42]

Kritičari sugeriraju da ustav Alabame daje znatno centraliziranu vlast vladi u Montgomeryu te lokalnu vlast praktično ostavljaju bez ikakvih nadležnosti. Bilo koja promjena politike koja se predloži na državnom nivou mora biti odobrena od strane cijelokupne zakonodavne vlasti Alabame, a često i putem državnog referenduma. Jedna od kritika trenutnog ustava navodi njegovu zamršenost i dužinu namjerno ostavljenu da bi zakonski omogućila segregaciju i rasizam.

Vlast u Alabami je podijeljena na tri nivoa vlasti:

  • Zakonodavna vlast je Zakonodavna skupština Alabame, dvodomni parlament sastavljen iz Predstavničkog doma Alabame sa 105 članova i Senata Alabame sa 35 članova. Zakonodavna vlast je odgovorna za pisanje, raspravu, donošenje i tumačenje državnih zakona. Republikanska stranka trenutno ima većinu u oba doma Skupštine Alabame. Skupština ima moć da ukine veto guvernera glasanjem i to prostom većinom (dok je većine država u SAD potrebna dvotrećinska većina da se ukine veto).
  • Izvršna vlast je odgovorna za provođenje i nadgledanje provođenja zakona. Na njenom čelu je guverner Alabame. Druge članove izvršne vlasti čine članovi kabineta, državni pravobranilac Alabame, državni sekretar Alabame, rizničar Alabame i državni revizor. Trenutni guverner Alabame je republikanac Robert Bentley. Njegova zamjenica je republikanka Kay Ivey.
  • Sudska vlast je odgovorna za interpretaciju ustava Alabame i primjenu zakona u krivičnim i građanskim sudskim slučajevima. Najviši sud u državi je Vrhovni sud Alabame. Glavni sudija Vrhovnog suda Alabame je republikanac Roy Moore. Sve sudije Vrhovnog suda Alabame su članovi Republikanske stranke.

Članovi Zakonodavne skupštine preuzimaju dužnost odmah nakon novembarskih izbora. Zvaničnici na državnom nivou, kao što su guverner, zamjenik guvernera, državni pravobranilac i drugi preuzimaju dužnosti u januaru sljedeće nakon izbora.[43]

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Prema podacima iz popisa 2010. Alabama je imala 4.779.736 stanovnika. Rasni sastav stanovništva u saveznoj državi bio je sljedeći:[44]

  • 68,5% bijelaca (odnosno 67% bijelaca koji nisu latinoameričkog porijekla)
  • 26,2% crnaca ili afroamerikanaca
  • 3,9% latinoamerikanaca odnosno hispanoamerikanaca bilo koje rase
  • 1,1% azijata
  • 0,6% indijanaca
  • 0,1% havajaca i drugih polinežana
  • 2,0% drugih rasa
  • 1,5% mješanaca dvije ili više rasa

Po podacima iz 2011. oko 46,6% tek rođenih beba u Alabami (od godinu dana starosti) bili su pripadnici manjina.[45]

Etničke zajednice[uredi | uredi izvor]

Indijanci kojima je Alabama domovina: Alabama, Apalachee, Apalachicola, Koasati, Mobile, Muklasa, Muskogee, Napochi, Osochi, Sawokli, Tohome i Tuskegee.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Annual Estimates of the Population for the United States, Regions, States, and Puerto Rico: April 1, 2010 to July 1, 2013" Procjene broja stanovnika 2013. United States Census Bureau, Population Division. decembar 2013.
  2. ^ Transportation in Alabama". Alabama Development Office
  3. ^ George Mason University, United States Election Project: Alabama Redistricting Summary. Pristupljeno 10.3.2008.
  4. ^ a b "Alabama Occupational Projections 2008-2018". Alabama Department of Industrial Relations. State of Alabama
  5. ^ "Alabama", QuickFacts. United States Census Bureau
  6. ^ Thomason, Michael (2001). Mobile: The New History of Alabama's First City. Tuscaloosa: University of Alabama Press. str. 2–21. ISBN 0-8173-1065-7.
  7. ^ a b c Read, William A. (1984). Indian Place Names in Alabama, University of Alabama Press ISBN 0-8173-0231-X.
  8. ^ Sylestine, Cora; Hardy; Heather; i Montler, Timothy (1993). Dictionary of the Alabama Language, Austin: University of Texas Press ISBN 0-292-73077-2.
  9. ^ a b c Rogers, William W.; Robert D. Ward; Leah R. Atkins; Wayne Flynt (1994). Alabama: the History of a Deep South State, University of Alabama Press ISBN 0-8173-0712-5.
  10. ^ a b c d e f g h Alabama: The State Name. Alabama Department of Archives and History. Učitano: 2.8.2007.
  11. ^ a b Wills, Charles A. (1995). A Historical Album of Alabama, The Millbrook Press ISBN 1-56294-591-2.
  12. ^ Griffith, Lucille (1972). Alabama: A Documentary History to 1900, University of Alabama Press ISBN 0-8173-0371-5.
  13. ^ Korištenje imena saveznih država deriviranih iz domorodačkih jezika nije neuobičajeno; smatra se da su imena 27 saveznih država imaju imena domorodačkog porijekla; Weiss, Sonia (1999). The Complete Idiot's Guide to Baby Names, Mcmillan USA ISBN 0-02-863367-9.
  14. ^ a b Swanton, John R. (1953). "The Indian Tribes of North America". Bureau of American Ethnology Bulletin 145: 153–174. Pristupljeno URL adresi dana 2.8.2007.
  15. ^ a b Swanton, John R. (1937). "Review of Read, Indian Place Names of Alabama". American Speech 12 (12): 212–215. doi:10.2307/452431
  16. ^ William A. Read. Southeastern Indian Place Names in what is now Alabama. Alabama Department of Archives and History. Učitano: 3.10.2011.
  17. ^ Bright, William (2004). Native American placenames of the United States, 29–559, University of Oklahoma Press ISBN 0-8061-3576-X.
  18. ^ GCT-PH1-R. Population, Housing Units, Area, and Density (areas ranked by population): 2000. U.S.Census Bureau (2000). Učitano: 23.9.2006.
  19. ^ a b The Geography of Alabama. NetState.com (11.8.2006). Učitano: 23.9.2006.
  20. ^ Elevations and Distances in the United States. U.S Geological Survey (29.4.2005). Učitano: 3.11.2006.
  21. ^ David G. Anderson, Kenneth E. Sassaman: The Paleoindian and Early Archaic Southeast, Tuscaloosa: University of Alabama Press 1996.
  22. ^ "Alabama", The New York Times Almanac 2004. Arhivirano sa originalne adrese dana 26.9.2006. 
  23. ^ Alabama State History. theUS50.com. Učitano: 7.11.2014.. datum arhive: 25.8.2006.
  24. ^ a b Alabama History Timeline. Alabama Department of Archives and History. Učitano: 7.11.2014.
  25. ^ a b Thomason, Michael (2001). Mobile: The New History of Alabama's First City, str. 61, Tuscaloosa: University of Alabama Press ISBN 0-8173-1065-7.
  26. ^ Alabama Historical Association Marker Program: Washington County. Archives.state.al.us. Učitano: 7.11.2014., datum arhive: 17.3.2010.
  27. ^ Clark, Thomas D.; John D. W. Guice (1989). The Old Southwest 1795–1830: Frontiers in Conflict, 44–65, 210–257, Albuquerque: University of New Mexico Press ISBN 0-8061-2836-4.
  28. ^ Hamilton, Peter Joseph (1910). Colonial Mobile: An Historical Study of the Alabama-Tombigbee Basin and the Old South West from the Discovery of the Spiritu Sancto in 1519 until the Demolition of Fort Charlotte in 1821, 241–244, Boston: Hougthon Mifflin.
  29. ^ Cadle, Farris W (1991). Georgia Land Surveying History and Law, Athens, Ga.: University of Georgia Press. ISBN 978-0820312576
  30. ^ a b Pickett, Albert James (1851). History of Alabama and incidentally of Georgia and Mississippi, from the earliest period, 408–428, Charleston: Walker and James.
  31. ^ The Pine Barrens Speculation and Yazoo Land Fraud. About North Georgia. Učitano: 7.11.2014.
  32. ^ U.S. Census Bureau _ Census of Population and Housing. učitano 28. februara 2011
  33. ^ Izvod iz Census.gov. učitano 28. februara 2011
  34. ^ izvod iz factfinder.census.gov učitano 28. februara 2011
  35. ^ Food Production in Alabama. Učitano: 22.9.2012.
  36. ^ GDP by State (2008). Učitano: 9.10.2009. Tabela
  37. ^ United States Census Bureau. Učitano: 25.2.2012.
  38. ^ Local Area Unemployment Statistics – Alabama. Učitano: 15.6.2013.
  39. ^ The Employment Situation - March 2014. Učitano: 27.4.2014.
  40. ^ Roig-Franzia, Manuel. "Alabama Vote Opens Old Racial Wounds", The Washington Post, 28.11.2004. Arhivirano sa originalne adrese dana 2012-12-10. 
  41. ^ Constitution of Alabama – 1901. Učitano: 22.9.2006.
  42. ^ Alabama Citizens for Constitutional Reform. Učitano: 24.10.2010.
  43. ^ McDowell Lee (2009). Alabama's Legislative Process. Država Alabama.
  44. ^ American FactFinder. Učitano: 1. oktobra 2011.
  45. ^ Exner, Rich. "Americans under age 1 now mostly minorities, but not in Ohio: Statistical Snapshot", The Plain Dealer, 3. juni 2012. 

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: