Alabama

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Koordinate: 32°21′42″S 86°16′45″Z / 32.36167, -86.27917
Alabama
State of Alabama (en)
Savezna država
Flag of Alabama.svg
Zastava
Seal of Alabama.svg
Grb
Uzrečica: Audemus jura nostra defendere
Usuđujemo se braniti naša prava
Nadimak: Yellowhammer State
Heart of Dixie
Cotton State
Država  Sjedinjene Američke Države
Graniči sa Georgia
Tennessee
Mississippi
Florida
Glavni grad Montgomery
 - Koordinate 32°21′42″S 86°16′45″Z / 32.36167, -86.27917
Najviša tačka
 - položaj Mount Cheaha
 - Nadmorska visina 735.5 m.i.m.
Najniža tačka
 - položaj Meksički zaliv
 - Nadmorska visina m.i.m.
Dužina 531 km
Širina 305 km
Površina 135.765 km2
 - Voda 3,20%
Stanovništvo 4.833.722 (procjena 2013[1])
Gustoća 36.5 /km2 
Osnovan 22. savezna država SAD-a
Datum 14. decembar 1819.
Vlada
 - Guverner Robert Bentley
Vremenska zona Istočni dio: UTC-5/DST-4
Središnji dio: UTC-6/DST-5
Poštanski broj AL
ISO 3166-2 US-AL
Položaj Alabama na karti Sjedinjenih Američkih Država
Položaj Alabama na karti Sjedinjenih Američkih Država
Web stranica: http://www.Alabama.gov

Alabama  (IPA [æləˈbæmə]) je savezna država na jugoistoku SAD-a. Graniči sa Tennesseejem na sjeveru, Georgijom na istoku, Floridom i Meksičkim zalivom na jugu i Mississippijem na zapadu. Ona je 30. savezna država po veličini i 23. po broju stanovnika među svim američkim saveznim državama. Sa 2.100 km, Alabama je jedna od država koja ima najduže plovne riječne puteve u SAD.[2] Od građanskog rata do Drugog svjetskog rata, Alabama je, poput mnogih južnjačkih država, patila zbog ekonomskih poteškoća, djelimično zbog njene stalne zavisnosti od poljoprivrede. I pored rasta velikih industrijskih i urbanih centara, u zakonodavnim tijelima je prevlast imao bijelački ruralni lobi sve do 1960tih, dok su afroamerikanci i interesi gradskog stanovništva bili marginalizirani.[3] Afroamerikanci i siromašni bijelci su gotovo bili lišeni građanskih prava 1901. godine, a takav status su zadržali sve do 1965. godine.

Nakon Drugog svjetskog rata, Alabama je doživjela rast nakon što je ekonomija države prošla kroz tranziciju od one primarno zasnovane na poljoprivredi do ekonomije sa raznolikim interesima. Osim toga, širenje i izgradnja vojnih struktura i baza Američkih vojnih snaga dalo je poticaj državnoj privredi i pomoglo da se smanji jaz između poljoprivredne i industrijske privrede tokom sredine 20. vijeka. Danas početkom 21. vijeka ekonomija Alabame je zasnovana na menadžmentu, industriji automobila, finansijskom sektoru, aeronautici, rudarstvu, obrazovanju, trgovini i tehnologiji.[4]

Nezvanični nadimak savezne države Alabama je Yellowhammer State (bos. Država zlatnog djetlića) po djetliću Colaptes auratus, simbolom Alabame. Osim toga, Alabama ima i nadimak Heart of Dixie (Srce američkog juga) i država pamuka. Drvo simbol Alabame je dugolisni bor, dok je cvijet kamelija. Glavni grad je Montgomery. Najveći grad po broju stanovnika je Birmingham,[5] a po površini je Huntsville. Najstariji grad je Mobile,[6] kojeg su osnovali francuski kolonisti. Alabama je savezna država Sjedinjenih Američkih Država od 1819. godine.

Etimologija[uredi | uredi izvor]

Jedan od ulaza u pećinu Russell u okrugu Jackson. Ugalj iz ognjišta domorodačkih kampova u pećini datiran je u period između 6550 i 6145 p.n.e.

Evropsko-američko ime rijeke Alabame kao i cijele savezne države potiče od domorodačkog naroda Alabama, plemena koje je govorilo Muskogean jezikom, a čiji su članovi živjeli neposredno ispod ušća rijeka Coosa i Tallapoosa, u gornjem toku rijeke.[7] U jeziku plemena Alabama, riječ za pripadnika plemena Alabama je Albaamo (odnosno Albaama ili Albàamo u različitim dijalektima; oblik množine glasi Albaamaha).[8] Vjeruje se da je riječ Alabama došla iz srodnog Choctaw jezika[9] i da je usvojena od strane plemena Alabama kao njihovo vlastito ime.[10] Ortografija riječi nije jednoznačna i varira značajno u brojnim historijskim izvorima.[10] Jedna od najranijih zabilježenih upotreba riječi su tri izvještaja sa de Sotove ekspedicije 1540. godine sa Garcilaso de la Vegom, kada je zabilježio ime Alibamo, dok su the Knight of Elvas i Rodrigo Ranjel zapisali Alibamu i Limamu, respektivno, u pokušajima da transkribiraju pojam.[10] Zabilježeno je da su Francuzi 1702. to pleme zvali Alibamon, a francuske mape su rijeku zabilježile pod imenom Rivière des Alibamons.[7] Druge varijante ovog pojma uključuju Alibamu, Alabamo, Albama, Alebamon, Alibama, Alibamou, Alabamu i Allibamou.[10][11][12][13]

Izvori se ne slažu u potpunosti u značenju riječi. U članku u Jacksonville Republicanu iz 1842. godine navedeno da znači Ovdje se odmaramo.[10] Ova naznaka je popularizirana tokom 1850tih u knjigama Alexander Beaufort Meeka.[10] Međutim, istraživači koji su proučavali Muskogean jezik nisu mogli dokazati da je ovaj prevod tačan.[7][10]

Naučnici vjeruju da je riječ potekla iz riječi Choctaw jezika alba (u značenju "biljke" ili "korovi") i amo ("rezanje", "šišanje" ili "sakupljanje").[9][10][14] Približno značenje bi moglo biti oni koju uklanjaju žbunje[9] ili sakupljači bilja,[14][15] aludirajući na pripremu zemlje za kultiviranje[11] ili sakupljanje ljekovitih biljaka.[15] Osim imena države, u Alabami postoje brojni toponimi koji imaju ime domorodačkog porijekla.[16][17]

Geografija[uredi | uredi izvor]

Položaj[uredi | uredi izvor]

Alabama je trinaesta savezna država po veličini u SAD, ukupne površine 135.760 km2, od čega se 3,2% odnosi na vodene površine, čime je Alabama 23. država po vodenim površinama i na drugom mjestu u SAD po veličini unutrašnjih vodenih puteva (rijeka i jezera).[18] Oko tri petine države čine pretežno ravničarsko zemljište, uglavnom nagnuto ka rijeci Mississippi i Meksičkom zalivu. Područje sjeverne Alabame je uglavom brdovito, kuda je rijeka Alabama usjekla velike doline. To područje je bogato brojnim vodotocima, potocima, rječicama i jezerima.[19]

Alabama se graniči sa Tennesseejem na sjeveru, Georgijom na istoku, Floridom na jugu i Mississippijem na zapadu. Na krajnjem južnom dijelu države, Alabama ima izlaz na Meksički zaliv.[19] Nadmorska visina u Alabami se kreće od nivoa mora[20] u zalivu Mobile do preko 550 m u Apalačkom gorju na sjeveroistoku zemlje.

Između rijeka Coosa River i Auburn nalazi se visoravan Piedmont sa crvenim tlom, koje sadržava visoki procenat željezne rude; na jugu i zapadu su uglavnom pustinjski predjeli prema Meksičkom zalivu. Veliki dio države prekriven je šumom.

Procjenjuje se da je u Alabami 2013. godine živjelo 4.833.722 stanovnika (2013.).

Najveći gradovi[uredi | uredi izvor]


Podjela[uredi | uredi izvor]

Glavna stranica: Spisak okruga u Alabami

Alabama je teritorijalno podijeljena na 67 okruga: Okrug Autauga, Baldwin, Barbour, Bibb, Blount, Okrug Bullock, Butler, Calhoun, Chambers, Cherokee, Okrug Chilton, Choctaw, Clarke, Clay, Cleburne, Coffee, Okrug Colbert, Okrug Conecuh, Okrug Coosa, Covington, Okrug Crenshaw, Okrug Cullman, Okrug Dale, Dallas, DeKalb, Elmore, Escambia, Okrug Etowah, Fayette, Franklin, Okrug Geneva, Greene, Hale, Henry, Houston, Jackson, Jefferson, Lamar, Lauderdale, Lawrence, Lee, Limestone, Lowndes, Macon, Madison, Okrug Marengo, Marion, Marshall, Okrug Mobile, Monroe, Montgomery, Morgan, Perry, Pickens, Pike, Randolph, Russell, Shelby, St. Clair, Sumter, Talladega, Tallapoosa, Tuscaloosa, Walker, Washington, Wilcox, Winston.

Historija[uredi | uredi izvor]

Prije otprilike 9500 godina[21] naselili su se prvi Indijanci na današnje područje Alabame. Do dolaska prvih Evropljana na sjeveru su živjeli Cherokee i Chickasaw indijanci. Na jugu su živjeli Choctaw i Creek indijanci. Oni su trgovali sa plemenima na sjeveroistoku preko rijeke Ohio još od perioda 1000 p.n.e. sve do dolaska evropskih kolonizatora.[22]

1519. španski istraživač Alonso Alvarez stiže u Mobile Bay. 1541. dolazi, također španski istraživač, Hernando de Soto sa Apalača u Alabamu. 1699. stižu prvi Francuzi sa južne strane i stvaraju prvu koloniju a 1702. grad Fort Louis, koji do 1722. ostaje glavni grad francuske kolonije Louisiana. Godine 1711. osnovan je grad Mobile.

Godine 1763. Englezi osvajaju Alabamu, a 1779. Španci južni dio Alabame. Godine 1798. je Alabama, sa izuzetkom obale i grada Mobile, koji su još pripadali španskoj Floridi, dio Mississippi Territory. Nakon rata Seminola u godini 1813. postaje i Mobile dio te teritorije. Četiri godina kasnije godine 1817. Mississippi postaje savezna država u današnjim granicama, a ostatak teritorije se naziva Alabama Territory. 14. decembra 1819. Alabama konačno postaje 22. savezna država SADa.

Broj stanovnika
Popis Broj
stanovnika
Promjena u odnosu
na prethodni popis ± u %
1800. 1.250
1810. 9.046 623,7 %
1820. 127.901 1.313,9 %
1830. 309.527 142 %
1840. 590.756 90,9 %
1850. 771.623 30,6 %
1860. 964.201 25 %
1870. 996.992 3,4 %
1880. 1.262.505 26,6 %
1890. 1.513.401 19,9 %
1900. 1.828.697 20,8 %
1910. 2.138.093 16,9 %
1920. 2.348.174 9,8 %
1930. 2.646.248 12,7 %
1940. 2.832.961 7,1 %
1950. 3.061.743 8,1 %
1960. 3.266.740 6,7 %
1970. 3.444.165 5,4 %
1980. 3.893.888 13,1 %
1990. 4.040.587 3,8 %
2000. 4.447.100 10,1 %
2010. 4.779.736 7,5 %
prije 1900[23]

1900–1990[24] 2000[25]

Privreda[uredi | uredi izvor]

Alabama je dosta investirala u avioindustriju, obrazovanje, zdravstvo, bankarstvo i neke teške industrije, uključujući proizvodnju automobila, rudarstvo i izdvajanje minerala, proizvodnju čelika i metaloprerađivačku industriju. Po podacima iz 2006. godine, biljna i životinjska proizvodnja u Alabami je bila u vrijednosi od 1,5 milijarde US$. Za razliku od primarne poljoprivredne ekonomije iz prethodnog vijeka, danas ona sačinjava samo oko 1% bruto domaćeg proizvoda države. Broj privatnih farmi je znatno opao i stagnira još od 1960tih, kada je zemlja prodana šumarskim kompanijama, građevincima i velikim farmerskim konglomeratima.[26]

Struktura nepoljoprivredne zaposlenosti u 2008. godini bila je sljedeća: 121.800 osoba je bila uposleno u menadžmentu, 71.750 u poslovnim i finansijskim aktivnostima, 36.790 u zanimanjima u vezi računara i matematike, 44.200 u oblasti arhitekture i inženjeringa; 12.410 u prirodnim i društvenim naukama; 32.260 u socijalnim i društvenim uslugama; 12.770 u pravnoj oblasti; 116.250 u obrazovanju; 27.840 u umjetnosti, medijima i dizajnu; 121.110 u zdravstvu; 44.750 u vatrogasnoj službi, osiguranju i administraciji; 154.040 u proizvodnji i preradi hrane; 76.650 u građevinarstvu i određavanju; 53.230 u privatnim uslugama; 244.510 u trgovini; 338.760 u poslovnoj i administrativnoj podršci; 20.510 u ribarstvu, šumarstvu i srodnim granama; 120.155 u naftnoj industriji i rudarstvu; 106.280 u oblasti održavanja instalacija i popravkama; 224.110 u proizvodnji i 167.160 zaposlenih u saobraćajnim granama.[4]

Prema podacima američke agencije za ekonomske analize, ukupni bruto državni proizvod Alabame u 2008. godini iznosio je 170 milijardi US$ odnosno 29.411US$ po glavi stanovnika. BDP Alabame u 2012. godini porastao je za 1,2% u odnosu na 2011. godinu. Najveće pojedinačno povećanje se odnosilo na područje informacionih tehnologija.[27] U 2010. godini dohodak po glavi stanovnika u saveznoj državi iznosio je 22.984 US$.[28]

Prosječna sezonska stopa nezaposlenosti u Alabami po podacima iz februara 2014. godine iznosila je 6,4%.[29] Ova stopa je u rangu američke sezonske stope nezaposlenosti od 6,7%.[30]

Etničke zajednice[uredi | uredi izvor]

Indijanci kojima je Alabama domovina: Alabama, Apalachee, Apalachicola, Koasati, Mobile, Muklasa, Muskogee, Napochi, Osochi, Sawokli, Tohome i Tuskegee.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Annual Estimates of the Population for the United States, Regions, States, and Puerto Rico: April 1, 2010 to July 1, 2013" Procjene broja stanovnika 2013. United States Census Bureau, Population Division. decembar 2013.
  2. ^ Transportation in Alabama". Alabama Development Office
  3. ^ George Mason University, United States Election Project: Alabama Redistricting Summary. Pristupljeno 10.3.2008.
  4. ^ a b "Alabama Occupational Projections 2008-2018". Alabama Department of Industrial Relations. State of Alabama
  5. ^ "Alabama", QuickFacts. United States Census Bureau
  6. ^ Thomason, Michael (2001). Mobile: The New History of Alabama's First City. Tuscaloosa: University of Alabama Press. str. 2–21. ISBN 0-8173-1065-7.
  7. ^ a b c Read, William A. (1984). Indian Place Names in Alabama, University of Alabama Press ISBN 0-8173-0231-X.
  8. ^ Sylestine, Cora; Hardy; Heather; i Montler, Timothy (1993). Dictionary of the Alabama Language, Austin: University of Texas Press ISBN 0-292-73077-2.
  9. ^ a b c Rogers, William W.; Robert D. Ward; Leah R. Atkins; Wayne Flynt (1994). Alabama: the History of a Deep South State, University of Alabama Press ISBN 0-8173-0712-5.
  10. ^ a b c d e f g h Alabama: The State Name. Alabama Department of Archives and History. Učitano: 2.8.2007.
  11. ^ a b Wills, Charles A. (1995). A Historical Album of Alabama, The Millbrook Press ISBN 1-56294-591-2.
  12. ^ Griffith, Lucille (1972). Alabama: A Documentary History to 1900, University of Alabama Press ISBN 0-8173-0371-5.
  13. ^ Korištenje imena saveznih država deriviranih iz domorodačkih jezika nije neuobičajeno; smatra se da su imena 27 saveznih država imaju imena domorodačkog porijekla; Weiss, Sonia (1999). The Complete Idiot's Guide to Baby Names, Mcmillan USA ISBN 0-02-863367-9.
  14. ^ a b Swanton, John R. (1953). "The Indian Tribes of North America". Bureau of American Ethnology Bulletin 145: 153–174. Pristupljeno URL adresi dana 2.8.2007.
  15. ^ a b Swanton, John R. (1937). "Review of Read, Indian Place Names of Alabama". American Speech 12 (12): 212–215. doi:10.2307/452431
  16. ^ William A. Read. Southeastern Indian Place Names in what is now Alabama. Alabama Department of Archives and History. Učitano: 3.10.2011.
  17. ^ Bright, William (2004). Native American placenames of the United States, 29–559, University of Oklahoma Press ISBN 0-8061-3576-X.
  18. ^ GCT-PH1-R. Population, Housing Units, Area, and Density (areas ranked by population): 2000. U.S.Census Bureau (2000). Učitano: 23.9.2006.
  19. ^ a b The Geography of Alabama. NetState.com (11.8.2006). Učitano: 23.9.2006.
  20. ^ Elevations and Distances in the United States. U.S Geological Survey (29.4.2005). Učitano: 3.11.2006.
  21. ^ David G. Anderson, Kenneth E. Sassaman: The Paleoindian and Early Archaic Southeast, Tuscaloosa: University of Alabama Press 1996.
  22. ^ "Alabama", The New York Times Almanac 2004. Arhivirano sa originalne adrese dana 26.9.2006. 
  23. ^ U.S. Census Bureau _ Census of Population and Housing. učitano 28. februara 2011
  24. ^ Izvod iz Census.gov. učitano 28. februara 2011
  25. ^ izvod iz factfinder.census.gov učitano 28. februaar 2011
  26. ^ Food Production in Alabama. Učitano: 22.9.2012.
  27. ^ GDP by State (2008). Učitano: 9.10.2009. Tabela
  28. ^ United States Census Bureau. Učitano: 25.2.2012.
  29. ^ Local Area Unemployment Statistics – Alabama. Učitano: 15.6.2013.
  30. ^ The Employment Situation - March 2014. Učitano: 27.4.2014.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: