Kolumbija

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Za druga značenja pojma Kolumbija pogledajte Kolumbija (čvor).
Republika Kolumbija
República de Colombia
Zastava Kolumbije Grb Kolumbije
Zastava Grb
Himna"Himno Nacional de la República de Colombia"
Položaj Kolumbije
Glavni grad Bogota
Službeni jezik španski
Državno uređenje  
 -  Predsjednik Juan Manuel Santos
Nezavisnost 20. juli 1810 
Površina
 -  Ukupno 1,141,748 km2 (26.)
 -  Vode (%) 8.8
Stanovništvo
 -  Ukupno 44,065,000 (29.)
 -  Gustoća stanovništva 40/km2 
Valuta kolumbijski peso
Vremenska zona UTC -5
Internet domena .co
Pozivni broj +57

Kolumbija je zemlja smještena između Karipskog mora i Tihog okeana s velikom bioraznolikosti i brojnim prirodnim ljepotama. Zemlja koja nakon Brazila i Argentine ima vodeću ulogu u privrednom razvoju regije, sa nažalost lošom reputacijom stvorenom zbog stvorene medijske slike o regiji. Kolumbija se nalazi na sjeverozapadu Južne Amerike, sa obalama na Meksičkom zaljevu i na Tihom okeanu. Glavni grad je Bogota, a ostali veći gradovi su: Medellin, Cali, Cartagena de Indias, Barranquilla, Ibagué, Manizales, Pasto, Cucuta i Bucaramanga. Ima oko 39,3 miliona stanovnika (Sâm glavni grad Bogota ima oko 7,2 miliona stanovnika).

Historija[uredi | uredi izvor]

Na prostoru današnje Kolumbije, prije dolaska Evropljana živjeli su brojni indijanski narodi, od kojih su najmoćniji bili Čibča. Španski osvajači na ovaj prostor došli su oko 1500. godine, a njihovo prvo prebivalište bila je Santa Marta. Nešto kasnije, u periodu 1536-1538. godine španski kolonisti su pokorili civilizaciju Čibča, te osnovali grad Bogotu koja je dobila ime po Bocati-poglavici Čibča. Osvojeno područje nazvano je Novo Kraljevstvo Granade, koje se daljim osvajanjima teritorijalno povećavalo.

Španski kolonisti su koristili radnu snagu Indijanaca i pljačkali njihova materijalna dobra. Radna snaga Indijanaca nije bila dovoljna te su Španci dovodili crno roblje iz Afrike. Otuda šarolikost u rasnoj strukturi Kolumbije. Zbog karakterističnog reljefa Španskoj Imperiji je otežavano upravljanje ovom kolonijom pa ona 1564. godine šalje svog predstavnika kako bi upravljao ovom kolonijom. Ubrzo nakon toga ujedinjujući sve kolonije tog područja Španci osnivaju jedinstvenu veliku koloniju-Vicekraljevska Nova Kraljevina Granade, koja se sastojala od današnje Kolumbije, Venecuele, Ekvadora i Paname, sa Bogotom kao glavnim gradom. Mnogi kolonisti, nezadovoljni španskom vladavinom, dižu ustanke koje Španci brzo zaustavljaju, ali se ipak osniva pokret za nezavisnost. Tako mnogi dijelovi kolonije već 1810. godine proglašavaju svoju nezavisnost, koristeći zauzimanje Španije od strane Francuske. Međutim, nakon što su se i sami Španci oslobodili francuske vlasti, šalju svoje trupe u Južnu Ameriku, kako bi povratili kolonije. Godine 1819. venecuelanski general Simon Bolivar ih je porazio u bitki «Bojaka», sjeverno od Bogote. Bolivar kasnije postaje prvi predsjednik bivšeg Vicekraljevstva, sada nazvanog Velika Kolumbija. Međutim, država je brzo propala, jer 1830. godine Venecuela i Ekvador postaju samostalni.

Od samog sticanja nezavisnosti Kolumbiju su potresali mnogi politički problemi usljed čega su izbijali veliki nemiri. Konflikt je izbijao između liberala i konzervativaca. Poslije sticanja nezavisnosti kolumbijski ustav je mijenjan više puta. Ustavom iz 1853. godine ukida se ropstvo, a iz 1886. godine Kolumbija je proglašena republikom. Građanski rat izbija 1899. godine i traje do 1902. godine ( tzv. «rat od 1000 dana» ). Vrhunac sukoba između liberala i konzervativaca je dostignut 1948. godine. Rat traje do 1957. godine, u njemu je živote izgubilo oko 200 000 ljudi. Godine 1957., dvije vladajuće stranke se dogovaraju oko podjele vlasti, što se sprovodi i danas.

Vlada[uredi | uredi izvor]

Kolumbija je predsjednička republika, a ustav ove zemlje je donesen 1886. godine i poslije toga prepravljan je mnogo puta. Predsjednik, izabran na nacionalniom izborima, predvodi vladu u četverogodišnjem mandatu. Jedan predsjednik može biti izabran više puta ali nikada služiti dva mandata zaredom. Ono što je vrlo karakteristično za Kolumbiju jeste da ona nema potpredsjednika. Kongres ove države sastoji se iz 102 člana senata i 161 člana tzv. Kuće predstavnika, koje također biraju glasači.

Politička struktura[uredi | uredi izvor]

Zemlja se sastoji od 22 departmana, 4 interdencije, 4 komesarijata i glavni grad.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Kolumbija se nalazi na sjeverozapadu Južne Amerike, sa obalama na Meksičkom zalivu i na Tihom okeanu. Ima uglavnom planinski reljef (visoke Ande), dok je u primorju nizijski. Klima je tropska, ali pod uticajem nadmorske visine prelazi u kontinentalnu. Snježana granica je oko 4 500 m. Količina padavina je neravnomjerno raspoređenja.

Privreda[uredi | uredi izvor]

Kolumbija je nešto zaostalija zemlja sa velikim kriminalom (droge), ali i drugim oblicima kriminala, te velikim klasnim razlikama. Najrašireniji kapital je američki. Najviše razvijena privredna grana je rudarstvo, te stoga ima i najveći uticaj na društveni dohodak. Poljoprivreda je relativno razvijena, a uzgajaju se: kahva, šećerna trska, kukuruz, riža, banane, krompir, soja. Država traži zakone kako bi zaštitila poljoprivredu od stranog, ali i domaćeg kapitala (feudalaca). Eksploatiraju se i rudna bogatstva kao: nafta, kameni ugalj, zlato, srebro, nikl, mangan, bakar, so, fosfati. Najvažnije industrijske grane: crna metalurgija, mašinska, elektrotehnička, rafinerija nafte, kožna i druge. Glavni izvozni materijali su: nafta, kahva, smaragdi, zlato, tekstil i modne marke, cvijeće, te ugalj.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Plemena Kolumbije

Aburraes, Achagua, Agataes, Aguasises, Amagaes, Baníwa do Içana, Bitagüíes, Buriticaes, Cabre, Calamari, Caramantas, Catíos, Ceracunos, Chibcha, Cofán, Cuerimes, Curquises, Garúes, Guahíbo, Guamos, Ituangos, Mompox, Moquiqueríes, Naratupes, Nequeríes, Niquías, Nitamos, Noriscos, Nutabes, Ocetaes, Ochalíes, Paniquita, Papimones, Peberes, Pencos, Pijao, Pozo, Pubios, Quimes, Quirruba, Tahamíes, Taquiburríes, Tecos, Tuatoques, Urraos, Yurumangui, Yuscas.


Kultura[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]



Noia 64 apps locale.png Nedovršeni članak Kolumbija koji govori o državama treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: