Krompir
| Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori). Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon. |
|
|
|
Krompir |
|
| Sistematika | |
|---|---|
| Carstvo | Plantae |
| Divizija | Magnoliophyta |
| Red | Solanales |
| Porodica | Solanaceae |
| Rod | Solanum |
| Vrste | |
|
|
|
Krompir (lat. Solanum tuberosum) je višegodišnja zeljasta biljka iz porodice Solanaceae, u koju spadaju također i paradajz, paprika i duhan.
Sadržaj |
Historija [uredi]
Uspijeva gotovo u cijelom svijetu. Porijeklom je iz Južne Amerike sa Anda. Španci su ga donijeli U Evropu 1536. godine.
Etimologija [uredi]
Bosanski naziv krompir, te hrvatski krumpir potiče od bavarskog naziva "Grumbier" (Grundbirne - kruška iz zemlje). Njemački naziv Kartoffel te bugarski картоф su derivirani iz italijanskog tartufoli, zbog sličnosti krompira sa tartufima. (vrsta podzemne gljive). Engleski naziv potato je nastao od španskog patata, te dalje iz astečkog potatl, što bi moglo biti njegovo prvobitno ime.
Karakteristike [uredi]
Raste u podzemnom stablu, a plod je okrugao cvijet različitih boja: crvenkast, ljubičast, plavičast. Kad cvijet uvehne to je dokaz da se može početi s vađenjem krompira. Upotrebljava se za ljudsku i stočnu ishranu. U Bosni i Hercegovini najpogodnije područje za uzgoj krompira visoke kvalitete jeste područje velikih kraških polja. To su: livanjsko, glamočko i duvanjsko polje.
Hemijski sastav [uredi]
| 100 g krompira sadrži: | ||||||||
| kcal | kJ | voda (g) | masnoće (g) | proteini (g) | kalij (mg) | kalcijum (mg) | magnezijum (mg) | Vitamin C (mg) |
| 80 | 320 | 75 | 0,1 | 1,68 | 421 | 1,8 | 23 | 20 |
Izvor: USDA National Nutrient Database for Standard Reference
| U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: |