Kahva

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Šoljica kahve

Kahva ili kafa, topli napitak od mljevenih prženih zrna kafe, omiljen i rasprostranjen u cijelom svijetu. Pravi se od posebnih sitnih zrna smeđe boje, koji rastu na posebnoj istoimenoj stabljici biljke u ekvatorijanim, toplijim dijelovima svijeta (Kolumbija, Brazil) . Možemo razlikovati dvije osnovne vrste zrna, koji se razlikuju po različitim kriterijima (veličina zrna, količina arome, cijena):

  • Arabika - tradicionalna kahva
  • Robusta - s većom količinom kofeina u sjemenkama. Uzgaja se u klimatskim područjima, gdje arabika dobro ne uspjeva, a koristi se i kao jeftinija zamjena za arabiku.

Kahva ili kafa se u potpunosti obično ne pravi od 100% robuste, zbog gorkasto-kiselkastog okusa robuste, nego se miješa sa određenom količinom arabike i tako, kao mješavina, prelazi dug put od Latinske Amerike do šoljica ljubitelja kahve u cijelome svijetu.

Vrste kahve[uredi | uredi izvor]

Kahva se kao univerzalni svjetski napitak priprema na nekoliko raznih načina, a glavni kriterij po kojem se može razlikovati jeste, da li je s mlijekom ili bez. Bosna i Hercegovina ima dugu tradiciju pijenja ovog napitka, koje je u našu zemlju stiglo sa osmanskim uticajima sa Orijenta. Stoga se s pravom može reći da je kahva jedan od bosanskih nacionalnih napitaka.

  • Tradicionalna bosanska kahva, varijanta Turske kafe, sprema se kuhanjem sitno mljevene kahve u džezvi ili nekoj drugoj, sličnoj manjoj posudi za kuhanje. Najčešće se poslužuje u tradicionalnim bosanskim fildžanima, rjeđe u šoljicama. Alternativno ime joj je i crna kahva. Turska kahva, pravi se tako što se pri kuhanju doda šećer.

Konvencionalna kahva može biti duža ili kraća, zavisno od količine vode u šoljici kahve standardne veličine. U kolokvijalnom, bosanskom govoru, danas obično u šaljivom kontekstu, razlikujemo nekoliko vrsta (tradicionalne) crne kahve: kahva priljevuša je duga kahva skuhana od preostalog taloga/teljve i dodate, prilite vode (otuda i naziv priljevuša). Služi se poslije prve, a u nekim krajevima čak i prije treće. Pri tom fildžan ili šoljica moraju obavezno biti čisti. Kahva razgalica je prva jutarnja kahva, ne rijetko dosta jaka (slična italijanskom espressu), koja se služi da se čovjek razbudi, razgali i razvedri, odnosno pripremi za novi dan, nakon sna. Kahva razgovoruša je nešto kasnija jutarnja kahva, koja se pije u društvu, uz razgovor, dok je kahva šutkuša poslijepodnevna kahva uz mirno i sređeno raspoloženje, koja se u Bosni služi između 17 i 19 sati poslijepodne/uvečer. Kraj dana završava kahva sikteruša, koja je posljednje posluženje gostima i koja se konvencionalno shvaća kao učtiv znak da je vrijeme da se društvo konačno raziđe.

Bosanska kahva se uglavnom poslužuje na posebnim ručno kovanim tacnama sa bijelim, sitnim fildžanima, koji u Bosni najčešće imaju floralnu ili astralnu mustru. Uz bosansku kahvu tradicionalno se poslužuju bosanski rahat-lokumi s ružom ili orasima i obavezno čaša hladne izvorske vode.

Alternativa našoj bosanskoj kahvi je Espresso, italijanski kahveni specijalitet, nastao na drugoj strani Jadrana u vrijeme masovnije proizvodnje aparata za kahvu, odnosno u vrijeme masovnije upotrebe kahve u ugostiteljstvu, ali i domaćinstvu. Sprema se u posebnim espresso-mašinama, čija je proizvodnja danas u Italiji prava umjetnost. U ovim se mašinama voda zagrijava do isparavanja, te onda u vidu pare prolazi kroz mljevenu kahvu i izlazi kao gotov napitak. Servira se uglavnom u šoljicama i bez mlijeka. Espresso je tradicionalni italijanski napitak, a od sličnih se kahvenih specijaliteta (npr. naše bosanske kahve) razlikuje po temperaturi vode, koja se koristi, kao i po intenzitetu okusa.

  • Bijela kahva pravi se na isti način kao i crna, s tim da je udio mlijeka proporcionalno veći, a služi se uglavnom kao dio obroka, obično doručka. Hranjiva je i kalorična, tako da se nerijetko daje i djeci kao dio jutarnjeg obroka. Alternativa našoj bijeloj kahvi je čitav niz sličnih kahvenih proizvoda, koji se piju u gotovo cijeloj Evropi, bez razlike u vremenu dana: galao u Portugalu, café au lait u Francuskoj, latte macchiatto u Italiji, Milchkaffe u Njemačkoj, s više ili manje mlijeka, odnosno većom ili manjom krunom od pjene. Ovisno o vrsti pjene, količini mlijeka u šoljici i aromi razlikuju se i popularni cappuccino u Italiji, kod nas žargonski nazvan kapuciner, kao i tradicionalni specijalitet glasovitih bečkih kahvi Café Melange.

I dok se portugalski galao i italijanski latte macchiatto (isflekana kahva) isključivo služe u staklenim čašama, francuski se café au lait, baš kao i njemački Milchkaffe služe u šoljicama, šoljama ili zdjelicama, koje su vremenom narasle, baš kako je rasla i sama potrošnja kahve na starom kontinentu.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: