Sveti Vincent i Grenadini

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Sveti Vincent i Grenadini
Saint Vincent and the Grenadines
Zastava {{{ime_genitiv}}} Grb {{{ime_genitiv}}}
Zastava Grb
Himna"St Vincent Land So Beautiful"

Položaj na karti
Glavni grad Kingstown
Službeni jezik engleski
Državno uređenje  
• Generalni Guverner
Frederick Ballantyne
• Predsjednik vlade
Ralph Gonsalves
Zakonodavstvo
Nezavisnost 1979 
Površina
• Ukupno
389 km2 (182.)
• Vode (%)
zanemarivo
Stanovništvo
• Ukupno
119.000 (190.)
300/km2 
Valuta Istočnokaripski dolar
Vremenska zona -4, ljeti -4
Pozivni broj 1-784
Internetska domena .vc

Ostrvska država Sveti Vincent i Grenadini leži u južnom dijelu Malih Antila u Srednjoj Americi, a obuhvata Sveti Vincent (346 km2) i mnogobrojne Grenadine.

Historija[uredi | uredi izvor]

Domorodački Indijanci, Karibi, agresivno su sprečavali naseljavanje Evropljana na Svetom Vincentu do 18. vijeka. Od 1719. francuski naseljenici sade plantaže kahve, duhana, indiga, pamuka i šećerne trske na kojima rade afrički robovi. Područje nekoliko puta potpada pod vlast Ujedinjenog Kraljevstva i vraća se u francuski posjed. Konačno od 1783. ostaje pod britanskom vlašću.

Ukidanjem ropstva 1834. nastaje manjak radne snage na plantažama, što privlači nove naseljenike: Portugalce 1840ih i Indijce 1860ih.

Sveti Vincent i Grenadini prolaze kroz razne oblike kolonijalnog statusa. Nakon raspada Federacije Zapadnih Indija 1962. dobija vlastitu upravu, a 1979. i potpunu samostalnost.

Vlada[uredi | uredi izvor]

Prema Ustavu iz 1979. godine ostrva su parlamentarna monarhija s jednim zakonodavnim domom u okviru britanskog Commonwealtha.

Političke podjele[uredi | uredi izvor]

Geografija[uredi | uredi izvor]

Sveti Vincent je pošumljen skup vulkanskih planina, dok su Grenadini niz niskih koralnih ostrva koji se protežu južno od Svetog Vincenta prema Grenadi.

Privreda[uredi | uredi izvor]

Najvažniji ekonomski sektor je poljoprivreda. Dominira proizvodnja banana. U novije vrijeme u porastu su uslužne djelatnosti, naročito turizam. Zbog neuspjeha u uvođenju novih industrija nastavlja se razdoblje visokog stepena nezaposlenosti. Najveći problem razvoju ostrva je zavisnost privrede o urodu dominantne privredne kulture i vremenskim uslovima (tropske oluje nanose veliku štetu).


Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Najveći dio stanovništva čine potomci afričkih robova dovođenih za rad na plantažama. Slijede miješani potomci Indijanaca i crnaca, te nešto bijelaca (potomaka engleskih kolonista), Indijaca i Kariba. Zbog loše ekonomske situacije i nezaposlenosti stanovništvo emigrira u druge države.

Kultura[uredi | uredi izvor]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]