Britanska Djevičanska ostrva

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Britanska Djevičanska ostrva
British Virgin Islands
Zastava Britanskih Djevičanskih ostrva Grb Britanskih Djevičanskih ostrva
Zastava Grb
Položaj Britanskih Djevičanskih ostrva na karti
Položaj Britanskih Djevičanskih ostrva
Država Ujedinjeno Kraljevstvo Ujedinjeno Kraljevstvo
Glavni grad Road Town
Službeni jezik engleski
Upravni oblik Prekomorska teritorija
• Guverner
John Duncan
Zakonodavstvo  
Površina
• Ukupno
153 km2
Stanovništvo
• Ukupno
22016 
Pozivni broj +1-284
Veb-sajt www.bvi.gov.vg

Britanska Djevičanska ostrva (engleski: British Virgin Islands) jesu grupa ostrva u Malim Antilima, u Karipskom moru, istočno od Portorika. Čine jednu od 14 prekomorskih teritorija Ujedinjenog Kraljevstva. Više od 60 ostrva i grebena su nastanjeni. Zajedno sa Američkim Djevičanskim ostrvima čine arhipelag Djevičanska ostrva.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Područje Britanskih djevičanskih ostrva obuhvata ostrva Anegada, Beef Island, Cooper Island, Ginger Island, Jost Van Dyke, Norman Island, Peter Island, Salt Island, Tortola, Virgin Gorda i pored njih još niz malih ostrva oko "Sir Francis Drake" kanala.

Ostrvo Anegada se sastoji od korala i vapnenca i relativno je nisko, dok su ostala ostrva vulkanskog porijekla, brežuljkasta i brdovita. Najviša tačka na ostrvima je Mount Sage i nalazi se na Tortoli.

Klima je suptropska i vlažna, ali su temperature ublažene vjetrovima. Sezona uragana i tropskih oluja traje od jula do oktobra. Prirodne zalihe pitke vode su ograničene uz izuzetak rijeka koje ljeti presuše i izvora na Tortoli. Najznačajniji izvori pitke vode su bunari i kišnica.

Historija[uredi | uredi izvor]

U 1. vijeku ostrva naseljavaju Arawak indijanci, koje su u 15. vijeku pokorili Karibi. Kristofer Kolumbo je 1493. za Europljane "otkrio" Djevičanska ostrva. Španske trupe su 1555. pobijedili Karibe i u idućim dekadama ih istrijebili. Prvi Europljani koji su naselili ova ostrva bili su 1648.Holanđani, a Engleska ih je anektirala 1648. Britanci su uspjeli provesti na ostrvima uzgoj šećerne trske.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Danas na ostrvima živi oko 21.700 stanovnika. Oko 90% stanovništva su potomci afričkih robova koje su Englezi doveli za rad na plantažama šećerne trske. Na ostrvima su prisutni gotovo svi oblici kršćanskih religija, a manje od 4 posto pripadaju nekim drugim religijama ili su deklarirani ateisti.

Privreda[uredi | uredi izvor]

Privreda , koja je jedna od najstabilnijih u području, je jako ovisna o turizmu i od njega potiče oko 45% društvenog proizvoda na ostrvima. Godine 1998. je ostrva posjetilo oko 350.000 turista, od toga je većina bila iz SAD-a. Iza toga, na ostrvima se osjećaju posljedice ukupne stagnacije privrede SAD-a kroz nešto smanjeni dolazak turista. Od sredine 80-tih godina prošlog vijeka ostrvska uprava je otvorila mogućnost da se tamo osnuju tzv. firme sa "poštanskim sandučićem". Takse za osnivanje takvih firmi postale su vrlo važan dio izvora prihoda uprave ostrva. Krajem 2000. godine takvih je firmi na ostrvima bilo registrirano oko 400.000.

Najvažnija grana poljoprivrede je stočarstvo. Loš kvalitet tla omogućuje samo ograničenu obskrbu domaćeg stanovništva.

Privreda Britanskih Djevičanskih ostrva usko je povezana sa američkim Djevičanskim ostrvima, a od 1959. je zvanično sredstvo plaćanja američki dolar.

Saobraćaj[uredi | uredi izvor]

Na putevima, kojih ima ukupno 177 km, saobraćaj se odvija lijevom stranom. U Road Townu, koji je glavni grad, postoji luka, a na ostrvima ima ukupno pet aerodroma.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Direktoriji
NVO izvori
  • "Non-Self-Governing Territories listed by General Assembly in 2002". United Nations Special Committee of 24 on Decolonization. Pristupljeno 10. 3. 2005.
Službeni sajtovi i pregledi