Gana

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Republika Gana
Republic of Ghana
Zastava Gane Grb Gane
Zastava Grb
Himna"Hail the Name of Ghana"
Položaj Gane
Glavni grad Accra
Službeni jezik engleski
Državno uređenje  
 -  Predsjednik John Atta Mills
 -  Predsjednik vlade John Atta Mills
Nezavisnost Od Ujedinjenog Kraljevstva 6. mart 1957
Površina
 -  Ukupno 238.540 (77.)
 -  Vode (%) 3,5
Stanovništvo
 -  Ukupno 23.382.848[1] (50.)
 -  Gustoća stanovništva 98/km2 
Valuta Cedi (100 pesewa; izvan upotrebe)
Vremenska zona UTC +0
Internet domena .gh
Pozivni broj 233

Republika Gana je zemlja u zapadnom dijelu Afrike, na obali Gvinejskog zaliva Atlantskog okeana. Članica je Commonwealtha. Kao država nezavisna je od 1957. Glavni grad zemlje je Accra. Na površini od 238 500km2 živi oko 23.382.848 miliona stanovnika.

Historija[uredi | uredi izvor]

Iako je moderna Gana preuzela ime srednjovjekovnog trgovačkog carstva u zapadnoj Africi, nema historijskih dokaza o povezanosti dviju država. Stara je Gana obuhvaćala područje današnje Mauritanije i Malija. Prije dolaska Evropljana današnja je Gana bila periferno područje velikih carstava koja su imala središta na južnom rubu Sahare. Evropljani su se od prvih kontakata krajem 15. vijeka do sredine 19. vijeka ograničili na osnivanje obalnih trgovačkih stanica u kojima se trgovalo uglavnom robovima i zlatom (otuda potječe i kolonijalni naziv Gane, Zlatna obala).

Britanci su u drugoj polovini 19. vijeka istisnuli ostale kolonijalne sile i zauzeli unutrašnjost zemlje. Ulogu trgovine robljem i zlatom preuzeo je plantažni uzgoj kakaovca i proizvodnja kakaa koji su donijeli Gani značajne prihode. Pokret za samoupravu i nezavisnost koji je ojačao poslije Drugog svjetskog rata doveo je zemlju do osamostaljenja 1957. kao prvu nezavisnu državu "crne" Afrike, pod vodstvom karizmatičnog Kwame Nkrumaha.

Vladavina Nkrumaha trajala je do 1966. kada je svrgnut u vojnom udaru. Njegova politika pan-afričkog socijalizma imala je pogubne posljedice na ekonomiju; zemlja je nagomilala veliki vanjski dug, a nestašice hrane postale su redovita pojava. Od 1966. do 1981. trajalo je razdoblje političke nestabilnosti s čestim vojnim udarima i smjenama vlada. Tada vlast preuzima poručnik ratnog vazduhoplovstva Jerry Rawlings koji je uspio poboljšati stanje u zemlji i dva puta, 1992. i 1996. pobijediti na relativno slobodnim predsjedničkim izborima. Rawlingsa je nakon izbora 2000. zamijenio John Kufuor. Nemiri u Obali Slonovače na početku 2000-ih pogodovali su Gani zbog rasta cijene kakaoa, najvažnijeg ganskog izvoznog proizvoda, iako ni Gana nije bila pošteđena plemenskih sukoba na sjeveru zemlje.

Vlada[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Političke podjele[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Reljef Gane uglavnom je ravan ili brežuljkast. Uzvisine se nalaze samo na zapadu i krajnjem istoku zemlje, uz togoansku granicu (najviši vrh Mount Adjafato, 880 m). Središnja Gana pokrivena je gustom šumom čija se površina posljednih decenija smanjuje zbog sječe, a sjeverne dvije trećine zemlje i uski obalni pojas pokriva savana. Veliko akumulacijsko jezero Volta s površinom od 8.500 km2 značajno je za årivredu zemlje.

Privreda[uredi | uredi izvor]

Privreda Gane temelji se na poljoprivredi i rudarstvu. Glavni izvozni proizvodi su zlato, kakao i drvo. Izvozi se i električna energija proizvedena u hidroelektrani Akosombo na rijeci Volti. BDP je u 2004. bio oko 2.300 USD po stanovniku, mjereno po PPP-u.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Kao i u mnogim drugim afričkim državama gansko je stanovništvo jezično heterogeno, tako da je engleski, jezik bivših kolonizatora, zadržan kao službeni i jezik međusobne komunikacije. Najbrojnije jezično-etničke grupe su Akan (44%), Moshi-Dagomba (16%), Ewe (13%) i Ga (8%). Među religijama najviše vjernika ima kršćanstvo, nešto manje od dvije trećine stanovništva. Slijedi islam s oko 12%, a ostatak čine uglavnom tradicionalne plemenske religije čiji elementi prožimaju i mnoge kršćanske i islamske obrede.

Najpoznatiji Ganac današnjice je Kofi Annan, bivši generalni sekretar Ujedinjenih naroda od 1997. do 2006. godine.

Kultura[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Reference[uredi | uredi izvor]


Noia 64 apps locale.png Nedovršeni članak Gana koji govori o državama treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: