Čokolada

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Čokolada je smjesa od prženog kakaovog ploda, šećera i vanilije.

Počeci su vezani uz riječ xocoatl što bi u slobodnom prijevodu značilo gorka voda, a još ni sami lingvisti nisu sigurni kojeg je porijekla riječ. Pretpostavlja se da potječe ili od starih Asteka ili od Maya.

Za dobijanje čokolade se zrna kakaovca fermentiraju, prže, ljušti im se ljuska, i često se kombinuju sa zaslađivačima ili poboljšivačima ukusa. Čokolada je i piće napravljeno od vode ili mlijeka sa čokoladom. Čokoladice su slatkiši sa mekšim ili tvrđim središtem, prekriveni čokoladom. Sastav punjenja može biti pjenast, kao i voće, lješnjaci, orasi i sl.Boja čokolade je od nešto sive do duboko crvene smeđe; kao i do duboko sive smeđe. Čokoladni puding može biti napravljen od čokolade ili sa ukusom čokolade.

Kakaovac (drvo kakaa) je zimzeleno tropsko američko drvo (Theobroma cacao) koje ima voće sa teksturom nalik na kožu, elipsoidno, sa deset "rebara" koje se drži na stablu i starijim granama. Služi da dobijanje čokolade, kakaa, i kakao putera. Zove se i čokoladno drvo.

Najvažniji sastojci u 100 g čokolade[uredi | uredi izvor]

Čokolada osim toga sadrži:

  • Anandamid, prirodni opijat, ali u malim količinama
  • Feniletilamin, tvar koja se nalazi u mozgu, posebno kod zaljubljenih osoba, a pretvara se u dopamin u centrima za zadovoljstvo, dijelu mozga gdje se inače doživljava i orgazam.

Vrste čokolade[uredi | uredi izvor]

Bijela čokolada u 100 g sadrži:

  • kakao maslac 28 g
  • mlijeko u prahu 26 g
  • šećer 46 g

Mliječna čokolada u 100 g sadrži:

  • kakao 12 g
  • mlijeko u prahu 22 g
  • šećer 48 g
  • kakao maslac 18 g

Gorka čokolada u 100 g sadrži:

  • kakao 48 g
  • kakao maslac 4 g
  • šećer 48 g

Potrošnja čokolade po državama[uredi | uredi izvor]

Potrošnja čokolade po glavi i po kilogramu za 2003. godinu

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]


Nedovršeni članak Čokolada koji govori o kulinarstvu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.