Mađarski jezik
| Mađarski jezik magyar ili magyar nyelv |
|
| Države govorenja | Mađarska; Slovačka, Rumunija, Srbija |
|---|---|
| Regije govorenja | Evropa |
| Broj govornika | oko 14 miliona |
| Jezična porodica | Uralski
|
| Službeni status | |
| Služben u | Mađarska, Vojvodina, Slovenija (okolina Lendave), EU |
| Jezični kod | |
| ISO 639-1 | hu |
| ISO 639-2 | hun |
| ISO 639-3 | Nema |
| SIL: | HNG |
| Vidi također: Jezik | Spisak jezika | |
Mađarski jezik je službeni jezik Republike Mađarske, kao i Autonomne Pokrajine Vojvodine te dijelovima Republike Slovenije (okolina mjesta Lendava, u istočnoj Sloveniji). Pored toga, mađarski se govori i u dijelovima Rumunije, Slovačke, Ukrajne, Hrvatske i Austrije, ali u njima ne uživa status službenog jezika. Pripada fino-ugarskoj grupi uralskih jezika. Njime govori 14,5 miliona ljudi. Pošto je mađarski jezik službeni jezik Mađarske, on je istovremeno i jedan od službenih jezika Evropske Unije.
Mađarski jezik specifičan je po tome da ima veliki broj padeža (lingvisti se ne slažu oko tačnog broja, ali smatra se da ih ima barem 24). Imenica ház koja znači kuća poprima oblik házból u značenju iz kuće, házban u značenju u kući, házba u značenju u kuću, házról u značenju sa kuće, házon u značenju do kuće, házra u značenju prema kući, itd.
Kompleksnosti mađarske gramatike doprinosi i činjenica da mađarski ne poznaje glagol imati. Ja imam se na mađarskom jeziku iskazuje sa nekem van, što u doslovnom prevodu znači na meni je.
Glagoli se konjugiraju u zavisnosti od toga, da li imaju komplimentaran objekt ili ne. Látok znači Ja vidim (nešto)), ali Látom a könyvet znači Ja vidim knjigu.
Mađarski jezik ima puno zajedničkih riječi sa bosanskim, a mnogo riječi su i jedan i drugi jezik preuzeli iz turskog jezika. Tako se na mađarskom papuča kaže papucs, ključ je kulcs, sto (hastal) je asztál, itd.
[uredi] Vanjski linkovi
Bosansko-Mađarski on-line rječnik (rjecnik.ba)
O mađarskom jeziku (en)
|
||||||||
 |
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: |
