Latvijski jezik

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Gnome-emblem-important.svg Na ovoj stranici su konstatovane greške u izvornom kodu koje moguće dovode do nepoželjnih rezultata.
Ispravite ove greške i zatim uklonite ovaj šablon. Ako ne znate kako da ispravite ove greške onda se obratite na čaršiji za pomoć.
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Latvijski jezik
latviešu valoda
Države govorenja Latvija
Regije govorenja Sjeverna Evropa
Broj govornika materinski jezik: 1.4 miliona
drugi jezik: 1 - 1.5 miliona
ukupno: oko 3.2 miliona
Rang nije među prvih 100
Jezička porodica {{{jezička porodica}}}
Službeni status
Služben u Latvija, EU
Regulatori nije službeno regulisan
Jezički kod
ISO 639-1 lv
ISO 639-2 lav
ISO 639-3 Nema
SIL: LAT
Vidi također: Jezik | Spisak jezika

Latvijski jezik ili letonski jezik, (latv. latviešu valoda), je službeni jezik Republike Latvije i jedan od službenih jezika Evropske Unije.

Latvijski jezik pripada istočno-baltičkoj podgrupi baltičkih jezika u indoevropskoj jezičkoj grupi. Samo su latvijski i litvanski živi baltički jezici.

Rasprostranjenost[uredi | uredi izvor]

Postoji 1,4 miliona ljudi koji govore latvijski u Latviji i oko 150.000 u inostranstvu. Uslijed velike imigracije u vrijeme SSSR-a, danas je latvijski maternji jezik za samo oko 60% stanovništva Latvije.

Historija[uredi | uredi izvor]

Baltički jezici su od izuzetnog značaja za lingvistiku jer su zadržali mnoge vrlo stare osobine, za koje se vjeruje da su postojale u ranim fazama proto-indoevropskog jezika.

Latvijski se kao poseban jezik pojavio u 16. vijeku. Najstariji pisani tekstovi na letonskom su prijevod crkvenih himni, koje je 1530. napisao Nicholas Ramm, njemački pastor u Rigi.

Najbliži rođaci baltičkim jezicima su slavenski jezici. Postoje 3 dijalekta u latvijskom: livonijski, latgalijanski i srednji dijalekt. Srednji dijalekt je osnova književnog jezika.

Osobine[uredi | uredi izvor]

Pismo[uredi | uredi izvor]

Raniji alfabet latvijskog bio je ekvivalentan njemačkom. Danas se alfabet sastoji od 33 slova i gotovo potpuno je fonetski (po pravilu: čitaj kako je napisano), tj. grafemi odgovaraju morfemima.

33 slova latvijske abecede:

A a E e I i Ļ ļ R r V v
Ā ā Ē ē Ī ī M m S s Z z
B b F f J j N n Š š Ž ž
C c G g K k Ņ ņ T t
Č č Ģ ģ Ķ ķ O o U u
D d H h L l P p Ū ū

Gramatika[uredi | uredi izvor]

Sintaksa latvijskog jezika se razvila pod njemačkim uticajem.

Postoje dva gramatička roda i sedam padeža: nominativ, genitiv, dativ, akuzativ, instrumental, lokativ, i vokativ (kao i u bosanskom jeziku).

Rječnik[uredi | uredi izvor]

Neke latvijske riječi:

  • zeme "zemlja"
  • debess "nebo"
  • ūdens "voda"
  • uguns "vatra" (usp. "oganj")
  • vīrietis "muškarac"
  • sieviete "žena"
  • ēst "jesti"
  • dzert "piti"
  • liels "veliko"
  • mazs "malo"
  • nakts "noć"
  • diena "dan"

Neki brojevi:

  • viens "1"
  • divi "2"
  • trīs "3"
  • četri "4"
  • pieci "5"
  • seši "6"
  • septiņi "7"
  • astoņi "8"
  • deviņi "9"
  • desmit "10"
  • vienpadsmit "11"
  • divpadsmit "12"
  • divdesmit "20"
  • simts "100"

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]


Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: