Crveni pomak

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Ilustracija crvenog pomaka

Crveni pomak (eng. redshift)) je porast valne dužine elektromagnetnog zračenja uzrokovan, raznim efektima kada se izvor zračenja udaljava ili prisustvom vrlo jakog gravitacijskog polja. Izražava se omjerom promjene valne dužine i same valne dužine (z=Δλ/λ).Pojam crveni pomak je veoma bitna astrofizikalna veličina, koristi se kod velikih udaljenosti (obično galaksija) u Svemiru zbog jednostavnijeg izražavanja. Što je z veći toliko je objekat dalji a time i stariji. Crveni pomak je veličina koja pokazuje i starost Svemira.

Otkriće[uredi | uredi izvor]

Edwin Hubble uspio je 1929. dokazati da se veoma daleke galaksije se udaljavaju. Doduše tada je posmatrao 18 galaksija, ali je kasnije s većim brojem posmatranja potvrđena Hubbleova pretpostavka. Do 400 MPc z iznosi manje od 0,1 preko 400 MPc se gubi linearnost. Uzroci crvenog pomaka su stalno širenje (ekspanzija) Svemira, radijalna brzina, vlastito kretanje. Iako se neki objekti nama približavaju, kao npr. galaksija Andromeda (plavi pomak), najveći dio se udaljava.[1][a]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Napomene[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Jednačina za proračun Dopplerovog efekta se ovdje ne može upotrebljavati. Često se u raznoj literaturi pojam crvenog pomaka poistovjećuje isključivo s Dopplerovim efektom

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ RotverschiebungSpektrum Lexikon der Astronomie, pristupljeno 24.8.2015 (de)