Svemirski teleskop Hubble

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web-stranice ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe validnim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti obrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Svemirski teleskop Hubble

Svemirski teleskop Hubble (HST) je projekt nastao saradnjom NASA-e i Evropske svemirske agencije. Teleskop se nalazi u orbiti oko Zemlje i snima 5 puta kvalitetnije slike svemirskih tijela i pojava, kao i mnoštvo naučnih informacija. Posmatranja se mogu izvoditi u vidljivom, infracrvenom i ultraljubičastom dijelu spektra. Hubble je na mnoge načine izmjenio našu predodžbu o svemiru – donio je revoluciju u modernu astronomiju i to ne samo kao vrlo dobar instrument, već i kao stalan poticaj novim istraživanjima.

Položaj[uredi | uredi izvor]

Smješten je na 600 km visine uz pomoć Space Shuttlea. Zemlju obilazi pod nagibom od 28,5 stepeni a obiđe je za prosječno 96 minuta.

Historija[uredi | uredi izvor]

Slika prije popravke (lijevo) i poslije popravke (desno).

Slanje teleskopa u orbitu je bila zamišljeno puno prije lansiranja Hubbleovog teleskopa u svemir. Pa ipak, nauka i tehnologija su napredovali toliko da su ljudi mogli poslati teleskop u orbitu. Gradnja je započela 1977. godine a odlučeno je da se teleskop nazove po Edwinu Hubbleu. Telekop je završen 1985., a nakon odgode zbog katastrofe Challengera 1986., teleskop je lansiran 1990. godine.

Uskoro, nakon prvih snimaka, bilo je jasno da s Hubbleom nije nešto u redu. Slike su bile mutne i nisu se mogle fokusirati. Sa slijedećim letom shutllea greška je popravljena - ogledalo je zamjenjeno novim. Zatim slike koje su uslijedile bile su bolje od ikojih do tada.

Uslijedile su još misije servisiranja SM2 u 1997. godini, SM3 u 1999. godini.

Karakteristike[uredi | uredi izvor]

Hubbleov svemirski teleskop je postavljen u kružnu orbitu oko Zemlje (za jedan krug treba mu prosječno 96 minuta) na visini od 600 km. Srce teleskopa čini 2,4 metarsko ogledalo. Težak je oko 10 tona a veličine kao manji autobus. Energiju dobija iz solarnih ploča dimenzija 2,6 x 7,1 metara koje mu daju energiju koja mu je potrebna za rad. Dio energije se sprema u 6 nikl-vodonikovih baterija koje mu daju energiju dok je u Zemljinoj sjeni.

Ima dvije antene. Jednu za primanje naredbi sa Zemlje a drugu za slanje podataka na Zemlju]].

Hubble, naravno, ima sistem za ispravljanje položaja, te precizne žiroskope koji pomažu u vrlo preciznim mjerenjima. [1] [2]

Hubble može pomoću 4 instrumenta snimati u rasponu od infracrvenog pa sve do ultraljubičastog dijela spektra. Uz jednu kameru ima dva kombinirana uređaja spektrograf kombiniran s kamerom. Lako se može popraviti u svemiru, bez potrebe vraćanja na Zemlju. Sastoji se od puno odvojenih modula koji se mogu lako zamijeniti i odvojiti.

Budućnost[uredi | uredi izvor]

Teleskop Hubble je u svemiru više od 21 godinu, i poslao je oko 750.000 fotografija. Rad teleskopa je predviđen do 2010, iako se ne zna da li će teleskop nastaviti s radom nakon 2010 ukoliko bude sposoban.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Članak na portalu HEISE (njem.)
  2. ^ Portal o astronomiji, astrofizici i astronautici (njem.)

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: