Svemirski teleskop Hubble

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Svemirski teleskop Hubble

Svemirski teleskop Hubble (HST) je projekt nastao saradnjom NASA-e i Evropske svemirske agencije. Teleskop se nalazi u orbiti oko Zemlje i snima 5 puta kvalitetnije slike svemirskih tijela i pojava, kao i mnoštvo naučnih informacija. Posmatranja se mogu izvoditi u vidljivom, infracrvenom i ultraljubičastom dijelu spektra. Hubble je na mnoge načine izmjenio našu predodžbu o svemiru – donio je revoluciju u modernu astronomiju i to ne samo kao vrlo dobar instrument, već i kao stalan poticaj novim istraživanjima.

Položaj[uredi | uredi izvor]

Smješten je na 600 km visine uz pomoć Space Shuttlea. Zemlju obilazi pod nagibom od 28,5 stepeni a obiđe je za prosječno 96 minuta.

Historija[uredi | uredi izvor]

Slika prije popravke (lijevo) i poslije popravke (desno).

Slanje teleskopa u orbitu je bila zamišljeno puno prije lansiranja Hubbleovog teleskopa u svemir. Pa ipak, nauka i tehnologija su napredovali toliko da su ljudi mogli poslati teleskop u orbitu. Gradnja je započela 1977. godine a odlučeno je da se teleskop nazove po Edwinu Hubbleu. Telekop je završen 1985., a nakon odgode zbog katastrofe Challengera 1986., teleskop je lansiran 1990. godine.

Uskoro, nakon prvih snimaka, bilo je jasno da s Hubbleom nije nešto u redu. Slike su bile mutne i nisu se mogle fokusirati. Sa slijedećim letom shutllea greška je popravljena - ogledalo je zamjenjeno novim. Zatim slike koje su uslijedile bile su bolje od ikojih do tada.

Uslijedile su još misije servisiranja SM2 u 1997. godini, SM3 u 1999. godini.

Karakteristike[uredi | uredi izvor]

Hubbleov svemirski teleskop je postavljen u kružnu orbitu oko Zemlje (za jedan krug treba mu prosječno 96 minuta) na visini od 600 km. Srce teleskopa čini 2,4 metarsko ogledalo. Težak je oko 10 tona a veličine kao manji autobus. Energiju dobija iz solarnih ploča dimenzija 2,6 x 7,1 metara koje mu daju energiju koja mu je potrebna za rad. Dio energije se sprema u 6 nikl-vodonikovih baterija koje mu daju energiju dok je u Zemljinoj sjeni.

Ima dvije antene. Jednu za primanje naredbi sa Zemlje a drugu za slanje podataka na Zemlju]].

Hubble, naravno, ima sistem za ispravljanje položaja, te precizne žiroskope koji pomažu u vrlo preciznim mjerenjima. [1] [2]

Hubble može pomoću 4 instrumenta snimati u rasponu od infracrvenog pa sve do ultraljubičastog dijela spektra. Uz jednu kameru ima dva kombinirana uređaja spektrograf kombiniran s kamerom. Lako se može popraviti u svemiru, bez potrebe vraćanja na Zemlju. Sastoji se od puno odvojenih modula koji se mogu lako zamijeniti i odvojiti.

Budućnost[uredi | uredi izvor]

Teleskop Hubble je u svemiru više od 21 godinu, i poslao je oko 750.000 fotografija. Rad teleskopa je predviđen do 2010, iako se ne zna da li će teleskop nastaviti s radom nakon 2010 ukoliko bude sposoban.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Članak na portalu HEISE (njem.)
  2. ^ Portal o astronomiji, astrofizici i astronautici (njem.)

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: