Aristotel

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Aristotel

Aristotel ( starogrčki: Ἀριστοτέλης Aristotélēs) je pripadao ontološkom razdoblju filozofije a bio je i između materijalizma i idealizma. Bio je idealist jer je analogno Platonu stvorio sličnu utopiju (idealnog društva i države), ali je bio i realist jer jer polazio od realne historijsko-kulturne stvarnosti antičke Grčke. Aristotel je utvrdio tri funkcije novca i to: sredstvo razmjene, mjera vrijednosti i sredstvo za gomilanje bogatstva.

Život[uredi | uredi izvor]

Rafaelova slika Aristotela koji drži Etiku

Aristotel (384-322. p. n. e.) je rođen u Stagiri-Trakiji. Sa sedamnaest godina je stupio u Platonovu Akademiju gdje je bio do Platonove smrti (dvadeset godina). Nakon akademije, poziva ga kralj Filip Makedonski na dvor i Aristotel postaje vaspitač Aleksandra Makedonskog (velikog).

Kada se vratio u Atinu osnovao je školu u šetalištu Likeja koja je poznata kao "Peripatetička škola", po grčkoj riječi peripatos-šetnja.

Etika[uredi | uredi izvor]

Za Aristotela, najveće dobro je sreća. Ona zavisi od naših umnih sposobnosti. Tvrdio je da je najveća vrlina sredina između dvije krajnosti. Učenje o vrlini Aristotel je izložio u svom djelu Nikomahova etika gdje je polazio od onoga u čemu se svi ljudi slažu, a to je da je cilj ljudskog života ili blaženstvo, koje nije površni hedonizam, niti materijalno bogatstvo ili slava, već je sreća ili blaženstvo - dobro po sebi ili samovrijednost. Aristotel je tvrdio da je čovjek po prirodi političko biće (zoon politikon) i da svoju suštinu izražava tek u zajednici.

Aristotel, za razliku od Platona, cijeni umjetnost a naročito grčke tragedije jer etički djeluju na gledaoca (tvorac je termina katarza-pročišćenje putem straha i sažaljenja).

Aristotelovi državni oblici[uredi | uredi izvor]

Aristotel je podjelio državne oblike na osnovne dvije grupe: dobre i loše. Dobre oblike predstavljaju:

  • monarhija
  • aristokratija
  • država

Loše oblike predstavljaju:

  • tiranija
  • oligarhija
  • demokratija

Razlika između Platonove i Aristotelove države[uredi | uredi izvor]

Platon je u svojoj "Državi" pokušao da formuliše apsolutno najbolju državu, dok je Aristotel uočio da ne postoji apsolutno najbolja država već samo relativno najbolja država u odnosu na postojeće stanje. Pak kako ne bi došlo do zabune i Aristotel je stvorio svoju sliku koja je predstavljala "Aristotelovu najbolju državu" međutim bazirala se na realnim principima za razliku od Platonove, on svoju državu objašnjava kao onu koja stoji između Platonova komunizma i principa laissez-faire krajnjeg individualizma.Platonova idealna država ima tri staleža (filozofi, vojnici, robovi), dok Aristotelova ima dva staleža i to: upravljački stalež i stalež robova. Aristotel je pogrešno formulisao početnu premisu o robovima a to je da su oni takvi po svojoj prirodi, dok su u stvarnosti oni takvi zato što ih takvim čini društvo. U samoj toj tvrdnji Aristotel je formulisao i rasnu teoriju društva.

Aristotel je bio realniji od Platona iz razloga što se zalagao za državu po uzoru na Atinu. On je proučavao postojeće ustave grčkih država i iz njih izvlačio zaključke. Aristotel je, također, državu prikazivao u organicističkom obliku.

Više o Aristotelovom pogledu na državu pročitajte u članku o Aristotelovom djelu Politika.

Jedan od Aristotelovih paradoksa[uredi | uredi izvor]

Paradoks mjesta:

"...ako sve što postoji ima mjesto, i to mjesto će imati mjesto, i tako dalje do u beskonačnost". (Aristotelova Fizika IV:1, 209a25)

Također, pogledajte Zenonove paradokse koji su inspirisali Aristotela, i koje je on zabilježio u svojoj Fizici.

Značajna djela[uredi | uredi izvor]

Aristotelova bista

Sabrani spisi iz logike:

  • Organon (oruđe)- sabrani spisi iz logike
    • Kategorije
    • O tumačenju
    • Prva analitika
    • Druga analitika
    • Topika
    • Sofistička pobijanja

Spisi iz prirodno-naučne oblasti:

Spisi o etici:

Uopće:

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]


Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Wikicitat
Wikicitat: Aristotel


Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: