Friedrich August von Hayek

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Friedrich August von Hayek
Rođenje 8. maj 1899.
Beč, Austro-Ugarska
Smrt 23. mart 1992.
Freiburg, Njemačka
Obrazovanje ekonomista i filozof

Friedrich August Hayek (8. maja 1899. – 23. marta 1992.) bio je ekonomista i filozof rođen u Austriji, poznat po širokoj odbrani i popularizaciji ideja klasičnog liberalizma. Hayek je postao poznat široj javnosti ulazeći u spor sa John Maynard Keynesom, tadašnjim vodećim autoritetom u sferi ekonomije. Suština spora ogledala se u dilemi koji je tip privređivanja efikasniji - onaj koji se oslanja na državno planiranje proizvodnje ili onaj koji počiva na individualnim odlukama preduzetnika? Istupajući protiv vladajućeg trenda u ekonomskom razmišljanju i ekonomskoj praksi, Hayek ukazuje na opasnost prekomjernog planiranja, koje, po njemu, može da ugrozi samu osnovu slobodnog društva[1]. Ključna Hayekova postavka glasi: regulativna uloga države u privrednom poslovanju je u principu pogrešna.

Tokom Drugog svjetskog rata Hayek se posvećuje temama koje nisu čisto ekonomske prirode, te piše popularno djelo "Put u ropstvo" (1944), u okviru koje objašnjava proces nastajanja totalitarnih sistema. Hayek u spomenutom djelu upozorava na opasnosti "trećeg puta" koji lako može odvesti društvo u totalitarizam. U "Put u ropstvo" piše:

...Kada civilizacija krene neočekivanim putem, kada se umjesto očekivanog stalnog napretka nađemo pred prijetnjom zla koje povezujemo sa prošlim vremenima barbarizma, prirodno je što krivimo sve drugo osim nas. Zar nismo svi težili najvećem svijetlu, pa zar mnogi naši najbolji umovi nisu neprestano radili na tome da poboljšaju svijet ? Zar nisu svi naši napori i na ibedli usmjereni ka većoj slobodi, pravdi i prosperitetu ? Ako je ishod toliko drugačiji od naših ciljeva, ako nam se umjesto slobode i prosperiteta, ropstvo i bijeda smiju u lice, nije li onda jasno da su zlokobne sile osujetile naše namjere, da smo žrtve neke zle sile koja mora da se pobijedi prije nego što nastavimo put u nešto bolje ?...[2]

Friedrich August Hayek je bio jedan od najpoznatijih predstavnika austrijske ekonomske škole. Najveći uticaj na Hayekove radove i angažman u ekonomiji je imao Ludwig von Mises koji je također dolazio iz navedene škole ekonomije.

Hayek i katalaksija[uredi | uredi izvor]

Hayek poredak slobodne razmjene imenuje terminom katallaxia (katalaksija). Pomoću termina katalaksija nastoji se opisati spontani poredak nastao kao uzajamno prilagođavanje mnoštvo individualnih privrednih djelatnosti na tržištu. Katalaksija je kao oblik slobodne razmjene između različitih jedinki, vodila potiskivanju urođenih instinkata uske plemenske lojalnosti i upostavljanju nadličnih, apstraktnih normi koje važe za sve jedinke u ovom procesu. Hayek piše:

...Mogućnosti da ljudi koji žive zajedno miroljubivo egzistiraju i imaju uzajamnu korist, a da pri tome ne moraju da se usaglase oko zajedničkih konkretnih ciljeva, i da su pri tom pozveni samo apstraktnim pravilima ponašanja, bilo je vjerovatno najveće otkriće do koga su oni ikada došli...[3]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Lakićević D.D., Stojanović B., Vujačić I., Teoretičari liberalizma, Službeni glasnik, 2008., str. 242.
  2. ^ Hayek F., Put u ropstvo, Global Book, 1997., str. 27.
  3. ^ Hayek F.A. , The Mirage of Social Justice, Routledge, 1976, str. 136
Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: