Jean-Paul Sartre
 |
Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori). Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon. |
| Jean-Paul Sartre | |
 |
|
| Rođenje | 21. juni 1905. Pariz, Francuska |
|---|---|
| Smrt | 15. april 1980. (74 godina) Pariz, Francuska |
Jean-Paul Sartre (Žan-Pol Sartr; 21. juni 1905. - 15. april 1980.), bio je francuski filozof egzistencijalizma, dramaturg, novelist, kritičar i vodeći francuski intelektualac svog vremena. Sartre se opredijelio za marksističko tumačenje društva (i svijeta uopće), ali smatra da mu egzistencijalizam mora biti dopuna jer otkriva stvarnost u kojoj se pojedinac nalazi. Godine 1964. Sartre je odbacio književnost jer je smatrao da je buržoazija koristi kao zamjenu za pravo angažiranje u svijetu. Iste godine dodijeljena mu je Nobelova nagrada za književnost koju je on, u skladu sa svojim mišljenjem, odbio primiti.
Sadržaj |
Bitak i ništa [uredi]
Sartreovo prvo filozofsko djelo je "Bitak i ništa" (L'Etre et le neant, 1943). On tu razlikuje "Bitak po sebi"/pour soi i "Bitak za sebe"/en-soi ("Biće po sebi" i "Biće za sebe"). Bitak po sebi je masivna materija, ona je vječna i ona sve u sebe uvlači. Bitak za sebe je svijest. Egzistencija čovjeka se stalno suprostavlja bitku po sebi.
Sartre je smatrao da je čovjek slobodan i odgovoran, ali da je nemoćan u odnosu na svijet- sve je slučajno. Slučajnost je apsolutna ,savršena, bezrazložnost.
Egzistencijalizam je humanizam [uredi]
U svom drugom djelu "Egzistencijalizam kao humanizam" (L'Existentialisme est un humanisme, 1946) Sartre objašnjava egzistencijalizam kao humanističku filozofiju. On smatra da "egzistirati" znači jednostavno biti tu i da ne postoji ništa što bi čovjeku moglo definirati karakter, ciljeve u životu i drugo. Samo čovjek može odrediti bit za sebe samoga:
- Čovjek prije svega egzistira, susreće sebe samoga, uranja u svijet - i definira sebe kasnije
Smatrao je da je savremeni svijet okrutan, ružan, dehumaniziran i da je život stalna muka i neuspjeh. Zbog toga je potreban egzistencijalizam kao filozofija koja ljudski život čini mogućim, jer pokreće čovjeka na djelovanje da postane ono što od sebe načini - ukupnost svojih djelovanja. To pokazuje da je sloboda u strukturi egzistencije. Zbog toga je egzistencijalizam humanizam. Ovo se najbolje može izraziti citatom:
- Svagda za kukavicu postoji mogućnost da više ne bude kukavica, a za heroja da prestane biti heroj
Djela [uredi]
- Mučnina
- Zid
- Bitak i ništa
- Bez izlaza
- Doba razuma
- Egzistencijalizam kao humanizam
- Kritika dijalektičkog uma
(i druga)
Također pogledajte [uredi]
Vanjski linkovi [uredi]
- Amerikanci i njihovi mitovi Sartrov esej
- Stanford enciklopedija filozofije: Sartre
- Sartre.org Članci, arhiva i forum
- Svijet po Sartru esej Rogera Kimballa
- Sartre Internet Archive on Marxists.org
Nedovršeni članak Jean-Paul Sartre koji govori o dobitnicima Nobelove nagrade treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
|
||||||||
 |
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: |
