Kontinentalna klima

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Kontinentalna klima je tip klime koji se javlja na kontinentalanom području srednjeg dijela sjeverne hemisfere. To je područje u zoni zapadnih vjetrova; slične klime postoje na istočnoj i jugozapadnoj obali istih kontinenata i na drugim višim dijelovima svijeta.

Odlike[uredi | uredi izvor]

Ova klima je karakteristična po oštrim i hladnim zimama, bar toliko hladnim da zadrže na duži period sniježni pokrivač, i relativno suhim ljetima sa malo padavina, dok su neke istočne obale, kao obale Sjeverne Amerike, puno kišovitije u ljetnim periodima. Samo neka područja Irana, Turske i centralne Azije pokazuju maskimalne količine snijega tokom zime, koji se topi u rano proljeće i rezultuje kratkotrajnim poplavama.

Te regije obično imaju ili šume ili livade sa visokom travom kao prirodni pokrivač i uključuju neke od najproduktivnijih područja na svijetu. Ovi tipovi klime imaju najmanje tri mjeseca kada je temperatura viša od 10 °C i zime sa najmanje jednim mjesecom kada je temperatura niža od 0 °C (iako neke klasifikacije imaju nižu granicu za zimske temperature, zasnovanu na dužini sniježnog pokrivača, a jedna od takvih je i Köppenova klasifikacija klime, koja kao zimsku granicu uzima -3 °C).

U ovakvim klimatskim zonama, prosječna ljetna temperatura je između 21 °C i 32 °C tokom dana i između 10 °C i 18 °C tokom noći. Prosječna zimska dnevna temperatura je od -12 °C do 7 °C, a noćna od -23 °C do 4 °C. Proljetne temperature se počinju javljati početkom marta u južnijim dijelovima, a u sjevernijim sredinom aprila. Godišnja količina padavina u ovim zonama je obično između 61 cm i 122 cm. Najviše padavina ima tokom ljeta, u obliku snijega. Najsunčaniji periodi su ljeti, a najoblačniji i najtmurniji su zimi, iako zime nekad znaju obilovati sunčanim danima.

Prostiranje[uredi | uredi izvor]

Kontinentalna klima vlada tamo gdje se hladni zrak infiltrira tokom zime i topao zrak se formira tokom ljeta zbog sunčanih i dugih dana. Mjesta sa kontinentalnom klimom su ili jako udaljena od bilo kakvog uticaja okeana (npr. Nebraska, SAD) ili su smještena na obalama okeana (npr. Boston, SAD) i na tim mjestima preovladavaju jači vjetrovi. Takva područja se brzo zagrijavaju tokom ljeta, dostižući temperature karakteristične za tropske klime, ali se isto tako brzo hlade tokom zime, dostižući temperature niže od bilo kojeg drugog područja te geografske širine.

Ovakve klime su slične suptropskim klimama koje su dominantne na području bliže ekvatoru gdje su zime manje oštre i klimama gdje su padavine nedovoljne za livade sa visokom travom. U Evropi, ove klime mogu prerasti u okeanasku klimu, u kojoj je smjer umjerenih zračnih masa prema zapadu. Subpolarna klima sa vrlo hladnim dugim i suhim zimama, ali sa bar jednim mjesecom u kojem je temperatura viša od 10 °C, se može smatrati podtipom kontinentalne klime.

Na Srednjem zapadu, sjeveroistočnom dijelu SAD-a, južnoj Kanadi, dijelovima Kine i većem dijelu Rusije dominantna je kontinentalna klima, koja uopće ne postoji u južnoj hemisferi, zahvaljujući manjoj kopnenoj masi oko središnjih paralela, podmorskom uticaju na južne dijelove Afrike i Australiju i zakrivljenju u širinu južnog dijela Južne Amerike, koje ne dozvoljava hlađenje zračnih masa kao onih koji se nalaze na istoj geografskoj širini u Sjevernoj Americi i Aziji. Antarktik, naravno, leži totalno izvan središnjih paralela.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: