Poplava

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži


Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Poplava u Alicanteu, Španija 1997.g.

Poplava je stanje vode, kod kojeg je vodostaj rijeke ili drugih voda znatno iznad normale. Sistemi za odbranu od poplava čine odbrambeni nasipi.

Prema uzrocima nastanka poplave se mogu podijeliti na:

  1. poplave nastale zbog jakih padavina [1]
  2. poplave nastale zbog nagomilavanja leda u rijekama [1]
  3. poplave nastale zbog klizanja zemljišta ili potresa,
  4. poplave nastale zbog rušenja brane ili ratnih razaranja.[1]

S obzirom na vrijeme formiranja vodenog talasa poplave se mogu razvrstati na:

  1. mirne poplave - poplave na velikim rijekama kod kojih je potrebno deset i više sati za formiranje velikog vodenog talasa
  2. bujične poplave - poplave na brdskim vodotocima kod kojih se formira veliki vodeni talas za manje od deset sati,
  3. akcidentne poplave - poplave kod kojih se trenutno formira veliki vodeni talas rušenjem vodoprivrednih ili hidroenergetskih objekata

Mogućnosti zaštite[uredi | uredi izvor]

Tehničke mjere[uredi | uredi izvor]

  • Redovna kontrola vodostaja i oznaka narizičnijih područja s automatskim alarmiranjem kriznog centra.[2]
  • Stvaranje meandrirajućeg (krivudavog) toka rijeke ili vještačkih kanala.[3]
  • Vještački kanali koji preuzimaju višak padavina.
  • Zečji nasipi, vreće napunjene pijeskom [4]
  • Vještačke brane kod hidrocentrala
  • U Austriji, Njemačkoj i nekim drugim zemljama postoje tzv. mobilne barijere:[5]
    • Metalne brane učvrste se pomoću eksera ili šarafa na kamenu ili betonsku podlogu[5]
    • Gumeno crijevo, prečnika oko 1 metar, koje se napuni vodom. Sopstvenom težinom zadržavaju vodu.[6][4]
  • Kuće i drugi stambeni objekti u prizemlju kao i u podrumu obložiti bitumenom koji zadržava vodu, s tim da su vrata i prozori također zaštićeni od prodiranja vode[7]

Organizacija i zakonodavstvo[uredi | uredi izvor]

  • Blagovremeno evakuisanje stanovništva[8]
  • Redovno obučavanje stanovništva [2]
  • Zabrana izgradnje kuća u opasnim područjima[2][8]

Poplave u Bosni i Hercegovini 2014. godine[uredi | uredi izvor]

Ambox currentevent.svg Ovaj članak govori o trenutnim događajima.
Informacije unutar članka se mogu veoma brzo promijeniti kako se događaj odvija.

Sredinom maja 2014. su se desile velike poplave nakon padavina koje su prevazišle rekord, od kako se vrše mjerenja. Iz korita su se izlile rijeke Bosna, Drina, Sana, Sava i druge. Poplavljeni su Maglaj, Doboj, Tuzla, Prijedor, Travnik, Janja, Bijeljina i mnoga druga mjesta i naselja. Četiri osobe su poginule[9][10], a na stotine su evakuisane iz svojih domova. U odbranu i saniranje štete su uključeni policija, oružane snage, civilna zaštita, humanitarne, sportske organizacije i građani. Skuplja se pomoć, i iskazana je solidarnost sa ugroženima.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Bih-usa.svg Ovaj članak nije preveden ili je djelimično preveden.
Ako smatrate da ste sposobni da ga prevedete, kliknite na link uredi i prevedite ga vodeći računa o enciklopedijskom stilu pisanja i pravopisu bosanskog jezika.
Commons
Commons: Poplava


Internet-web-browser.svg Nedovršeni članak Poplava koji govori o geografiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: