Snijeg

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Razni oblici pahuljica

O istoimenom filmu vidi članak Snijeg (film)

Snijeg je padavina u čvrstom agregatnom stanju. Nastaje sublimacijom vodene pare u obliku razgranjenih heksagonalnih kristala i zvjezdica, koji su često pomiješani s jednostavnim ledenim kristalima.

U meteorologiji se smatra snježnim onaj dan kada je bar polovina vidljivog tla pokrivena snježnim pokrivačem.

Snijeg je loš provodnik toplote. Između pojedinih kristala snijega ima zraka koji štiti tlo od prejakog pothlađivanja, a zimske usjeve od smrzavanja.

Kristali[uredi | uredi izvor]

Tokom padanja iz oblaka prema tlu, kristalići se međusobno sudaraju, spajaju, razbijaju, djelimično tope ili spajaju s kišnim kapima pa to sve utiče na konačan oblik snježne pahuljice. Iz tog razloga je snijeg koji pada najčešće nepravilnog oblika. Između kristala i pahuljica nalaze se praznine ispunjene zrakom. Kad snijeg padne na tlo, zrak ostaje zarobljen između kristala, pa se zato čuje zvuk kad gazimo po netaknutom snijegu. Zvuk zavisi od temperature, ali i od strukture snijega. Tada dolazi do loma ledenih kristala kroz koje onda izlazi zrak.

Drveća "zarobljena" snijegom

Veličina snježnih pahuljica[uredi | uredi izvor]

Većina pahuljica ima promjer oko 1 cm. No, pod određenim okolnostima mogu nastati i pahulje veće od 5 cm u promjeru. Za to su potrebne temperature zraka oko nule, lagani vjetar i nestabilna atmosfera uz usmjereno strujanje tekućina i plinova.

Boja snijega[uredi | uredi izvor]

Vidljiva sunčeva svjetlost je bijele boje. Većina stvari u prirodi upijaju dio sunčeve svjetlosti koja im daje njihovu boju. Snijeg, međutim, odbija (reflektira) većinu sunčevog svjetla. S obzirom na to da snijeg ima puno malih kristala, sunčeva svjetlost se uspješno odbija, poput malih ogledala.

Uslovi za padanje snijega[uredi | uredi izvor]

Istraživanja pokazuju da nikad nije prehladno za padanje snijega. Može snježiti i na iznimno niskim temperaturama zraka ako postoji vlaga i dizanje ili hlađenje zraka. Tačno je da snijeg najčešće pada na temperaturi zraka oko 0 °C jer topliji zrak može sadržavati više vlage.

Snijeg i izolacija[uredi | uredi izvor]

Snježni pokrivač se može zamisliti kao prozor s jako mnogo stakala. Između svakog stakla stoji zrak i ako je s jedne strane prozora jako hladno, ta hladnoća neće prodrijeti na drugu stranu prozora. Svježe napadali snijeg sadrži i do 95% zarobljenog zraka.

Snijeg i jestivost[uredi | uredi izvor]

Čisti snijeg je zasigurno jestiv. U gradskim područjima snijeg može biti zagađen pa se ne bi trebao jesti, no ni tada vjerovatno ne bi imao većih posljedica za zdravlje onih koji ga jedu. Ponekad snijeg može sadržavati alge koje mu daju crvenkastu boju. Taj snijeg je jestiv, a oni koji su ga probali čak kažu da ima dobar ukus.[citat potreban]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Wikicitat
Wikicitat: Snijeg
Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: