Benzin

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Postrojenja Rafinerije nafte u Sisku

Benzin je tekuće gorivo dobiveno raznim postupcima u industriji nafte. Osnovna namjena mu je pokretanje klipnih motora s unutrašnjim sagorijevanjem, benzinaša. Eksploatacijsko-tehnički zahtjevi koje benzin mora zadovoljiti su: što mirnije sagorijevanje u cilindru motora, bez čađenja i lupanja; benzin mora biti dovoljno isparljiv radi stvaranja smjese goriva i zraka u raznim uslovima rada; prevelika isparljivost je nepodobna kako se u cijevima, rasplinjaču ili u pumpi za benzinu ne bi stvarali plinski čepovi; ne smiju sadržavati nesagorive dijelove; isparavanjem ne smiju ostavljati tragove smola u sistemima i instalaciji.

Po hemijskom sastavu benzin je smjesa, tačke ključanja već od 30 °C, sastavljena od ugljikovodika[1] između C4 do C12 atoma u molekuli.

Avionski benzin (kerozin) koristi se za pogon avionskih motora s unutrašnjim sagorijevanjem. Uslovi u kojim ti motori rade teži su nego kod automobilskih motora pa moraju zadovoljiti više kriterije. Dva osnovna režima rada avio-motora su: uzlijetanje i penjanje aviona kada motor zahtjeva bogatu smjesu goriva i zraka i let aviona na postavljenoj visini kada motor radi sa siromašnijom smjesom. Zbog rada pod različitim atmosferskim pritiscima, pored visoke oktanske vrijednosti određena je i isparljivost i pritisak para. Lahko isparljivi ugljikovodici svedeni su na minimum, jer bi na većim visinama gdje je pritisak smanjen izazvali smetnje i prestanak rada motora.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]


Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "GESTIS Substance database". gestis-en.itrust.de. Arhivirano s originala, 11. 11. 2016. Pristupljeno 21. 8. 2016.