Benzin

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Postrojenja Rafinerije nafte u Sisku

Benzin je tekuće gorivo dobiveno raznim postupcima u industriji nafte. Osnovna namjena mu je pokretanje klipnih motora s unutrašnjim sagorijevanjem, benzinaša. Eksploatacijsko-tehnički zahtjevi koje benzin mora zadovoljiti su: što mirnije sagorijevanje u cilindru motora, bez čađenja i lupanja; benzin mora biti dovoljno isparljiv radi stvaranja smjese goriva i zraka u raznim uslovima rada; prevelika isparljivost je nepodobna kako se u cijevima, rasplinjaču ili u pumpi za benzinu ne bi stvarali plinski čepovi; ne smiju sadržavati nesagorive dijelove; isparavanjem ne smiju ostavljati tragove smola u sistemima i instalaciji.

Po hemijskom sastavu benzin je smjesa, tačke ključanja već od 30 °C, sastavljena od ugljikovodika između C4 do C12 atoma u molekuli.

Avionski benzin (kerozin) koristi se za pogon avionskih motora s unutrašnjim sagorijevanjem. Uslovi u kojim ti motori rade teži su nego kod automobilskih motora pa moraju zadovoljiti više kriterije. Dva osnovna režima rada avio-motora su: uzlijetanje i penjanje aviona kada motor zahtjeva bogatu smjesu goriva i zraka i let aviona na postavljenoj visini kada motor radi sa siromašnijom smjesom. Zbog rada pod različitim atmosferskim pritiscima, pored visoke oktanske vrijednosti određena je i isparljivost i pritisak para. Lako isparljivi ugljikovodici svedeni su na minimum, jer bi na većim visinama gdje je pritisak smanjen izazvali smetnje i prestanak rada motora.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: